Sukob interesa ostao u mraku

Na stolu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH bilo je lani nekoliko stotina različitih podnesaka po kojima su postupali, ali u prvi plan su izbili problemi koji ih koče u radu jer, kako tvrde u rukovodstvu, malo ko ih uopšte prepoznaje kao ključan faktor u ovom sektoru, gdje mnogo više reda od domaćih lidera traži EU.

Izvještaj o radu komisije za 2021. godinu upućen je na adresu Parlamenta BiH, a svoj sud o ovom dokumentu krajem mjeseca trebalo bi da daju poslanici na sjednici Predstavničkog doma.

Sa predsjedavajućom komisije Mirom Pekić, koja je potpisala izvještaj,”Glas Srpske” nije uspio da stupi u kontakt, ali su u dokumentu nabrojani problemi, uz naglasak da ih pojedini prate još od osnivanja 2013. godine i onemogućavaju normalan rad. Visoko na ljestvici su neriješen status i manjak novca.

– Komisija nije u mogućnost da organizuje obuke koje imaju za cilj preventivno djelovanje, ne može da održava internet stranicu jer nema novca za zakup domena i angažovanje stručnjaka koji bi je održavao, tako da nije u funkciji od januara 2021. godine – istaknuto je u dokumentu.

Novac je prepreka i za uspostavljanje sistema elektronskog registra za vođenje i provjeru podataka neophodnih za efikasno sprovođenje Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH.

– Komisije nema ni adekvatne uslove za rad, zato što je organizaciono i fizički smještena u Agenciji za borbu protiv korupcije BiH, koja ni sama nema adekvatan prostor i dovoljan broj kancelarija za svoje zaposlene – podvukla je Pekićeva u izvještaju.

To što su u “tuđim prostorijama”, kako tvrde, povlači i druge probleme.

– Veliki broj organizacija civilnog društva i potencijalni partneri, odnosno donatori ne prepoznaju komisiju kao zasebno tijelo. To ima za posljedicu da na konferencijama i događajima vezanim za sukob interesa učestvuju druge institucije, koje u nadležnosti nemaju sprovođenje Zakona o sukobu interesa. Ovaj problem se reflektuje i na komisiju, koja u javnosti nije prepoznata kao jedna od najznačajnijih institucija kada je u pitanju prevencija korupcije – piše u izvještaju.

Problema je bilo i zbog isteka mandata rukovodiocima u Agenciji za borbu protiv korupcije, a akcenat je i na problemima u sprovođenju Zakona o sukobu interesa zbog nejasnih i nedorečenih zakonskih odredaba.

– Uočeni su i nedostaci u regulisanju samog instituta sukoba interesa i nemogućnost izvršenja novčanih sankcija nakon isteka mandata zvaničnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika – navedeno je.

Komisija, kako je istaknuto, nerijetko dobija prijave i pitanja u vezi sa eventualnim sukobom interesa zvaničnika sa federalnog nivoa vlasti.

– Kako od 2013. godine u FBiH nema tijela koje sprovodi Zakon o sukobu interesa, to dovodi u neravnopravan položaj zvaničnike na nivou BiH, Srpske i Brčko distrikta, gdje se sprovode zakoni o sukobu interesa u odnosu na javne zvaničnike FBiH – navedeno je.

Jedan od zaključaka je, kako je istaknuto, da vlast u BiH treba da uvede vjerodostojan i nezavisan mehanizam za sprečavanje i rješavanje sukoba interesa, kao i da bude obezbijeđena detaljna provjera izjava o imovini, te da se radi na izmjeni samog zakona, ali i statusa komisije.

Komisija ima ukupno devet članova, odnosno po tri iz Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta BiH, a u tom društvu su i direktor, te dva njegova zamjenika u Agenciji za borbu protiv korupcije. Prošle godine su održane tri sjednice u zgradi Parlamenta BiH, sa 50 tačaka dnevnog reda.

 

 

Ostavite komentar: