Strani mediji pišu: Kristijan Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti FOTO

30.12.2023. | 14:01

Dokumenti Savjeta bezbjednosti UN kažu da Kristijan Šmit nije legitimni visoki predstavnik, piše “Indept njuz” /IDN/, vodeća agencija neprofitnog Međunarodnog sindikata medija, prenosi Srna. 

Ova agencija je imala uvid u pismo austrijskog diplomate Valentina Incka od 24. juna 2021. godine upućeno predsjedniku Savjeta bezbjednosti u kojem se navodi da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira /PIk/ odlučio da imenuje bivšeg saveznog ministra Kristijana Šmita iz Savezne Republike NJemačke za sljedećeg visokog predstavnika za BiH.

“Stalni predstavnik NJemačke pri Ujedinjenim nacijama Kristof Hojzgen podnio je to pismo preporuke Savjetu bezbjednosti UN. Kako je PIK donio odluku, ko i kada se sastao, te koji su još kandidati konkurisali za tu funkciju, a obrazloženje za izbor Šmita je netransparentno i nedemokratsko, kriminalno-korumpirano. Ali, onda je propao Nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika za implementaciju Mirovnog sporazuma za BiH u UN u NJujorku 22. jula 2021. godine.

Nacrt rezolucije nije usvojen pošto nije dobio potreban broj glasova (S/PV.8823)”, ističe se u tekstu IDN.

U IZVJEŠTAJU SRPSKE UPUĆENOM SAVJETU BEZBJEDNOSTI – UBAČENI ŠMIT DJELUJE BEZ TRUNKE LEGALITETA

U tekstu se podsjeća da je u pismu stalnog predstavnika Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Nebenzje Vasilija Aleksejeviča od 31. oktobra ove godine, upućenom predsjedniku Savjeta bezbjednosti, dostavljen 30. izvještaj Republike Srpske o nedavnim političkim dešavanjima u BiH, prozivajući Kristijana Šmita zbog diktature:

“Dejtonski sporazum je bio veliki uspjeh i nema šanse da se rat u BiH ponovo desi. Ipak, unutrašnja politička situacija u BiH danas je neobično turbulentna. BiH je zemlja sa izuzetno komplikovanom i bolnom istorijom. Savršeno je očigledno da svaki međunarodni zvaničnik u BiH koji se nada da će poboljšati situaciju mora imati duboko razumijevanje regiona, obilje diplomatskih vještina, opreznu i strpljivu razboritost i veliku kulturnu senzitivnost.

Jednako je očigledno da gospodin Kristijan Šmit, diktator ubačen u BiH od šačice moćnih zemalja, djelujući bez trunke legaliteta, nema nijednu od ovih osobina. Zaista, pokazao se kao sušta suprotnost tome. Još gore, u zemlji u kojoj mnogi ljudi nikada ne mogu zaboraviti genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima, inspirisan nacistima, koji je počinjen u prošlom vijeku, ova figura koja zahtijeva neograničenu moć da dekretom upravlja BiH otvoreno se, bez pardona, povezuje sa grupom koja poštuje Vermaht iz nacističke ere.

Stalne alarmantne izjave gospodina Šmita tendenciozno okrivljuju izabrane lidere iz Republike Srpske za političku nestabilnost BiH i lažno ih optužuju za podrivanje vladavine prava i ustavnog poretka BiH. Gospodinu Šmitu nedostaje razumijevanja da shvati da su upravo njegovi nepromišljeni, nezakoniti dekreti glavni uzrok nedavnih previranja u BiH i da stranac koji polaže autokratska ovlašćenja nad narodom BiH, u najmanju ruku, predstavlja užasnu zloupotrebu vladavine prava i teškog kršenja ustavnog poretka BiH.

Određene članice Savjeta bezbjednosti odlučile su da uskrate bilo kakvu ulogu Ujedinjenih nacija u imenovanju visokog predstavnika, uviđajući da bi postizanje konsenzusa o takvom imenovanju zahtijevalo težak diplomatski rad. Oni su umjesto toga krenuli lakšim putem uzurpiranja autoriteta Savjeta i imenovali čovjeka po sopstvenom izboru, pretvarajući se da je imenovanje legalno. Opšte je poznato da nije bilo legalno, ali na stranu zakonitost, ostaviti tako nepromišljenog i nekvalifikovanog čovjeka kao što je gospodin Šmit u tako teškoj i osjetljivoj poziciji, u tako turbulentnom vremenu za region, predstavlja flagrantnu diplomatsku zloupotrebu”.

Ova agencija ukazuje i na tekst objavljen na zvaničnoj veb stranici OHR-a o angažmanu u BiH u kojem se navodi da se uloga OHR-a koja je upisana u Dejtonski mirovni sporazum nikako ne može shvatiti kao prekoračenje funkcije “posrednika” ili “fasilitatora”.

BONSKA OVLAŠĆENJA OBMANJUJUĆA PRAVNA FIKCIJA

Nikakvi izvršni ili zakonodavni prerogativi se ne mogu tumačiti u Aneksu 10 bez revizije, to je dobro objašnjeno u članku objavljenom u Getingenskom žurnalu međunarodnog prava pod naslovom “Bonska ovlašćenja” visokog predstavnika u BiH: Praćenje pravne izmišljotine.

U njemu se razmatraju modeli odluka OHR-a koji sežu daleko u zakonodavni, izvršni i pravosudni domen BiH i analiziraju se mogući pravni izvori za široka ovlašćenja koja svojata OHR. Istražuje granice prvobitnog mandata OHR-a u svjetlu Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora i posmatra doktrinu impliciranih ovlašćenja kao osnovu za tvrdnje OHR-a. Takođe razmatra dodjeljivanje “bonskih ovlašćenja” u ime Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, navodi se u tekstu koji je objavila IDN.

U članku se zaključuje da se “bonska ovlašćenja” ne kvalifikuju kao pravna ovlašćenja i da je njihovo postojanje samo moćna, ali obmanjujuća pravna fikcija.

ŠMIT I IMENOVANJE

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira u BiH imenovao je Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27.5.2021. godine, nakon što je prethodni visoki predstavnik Valentin Incko podnio ostavku.

Ostavka je stupila na snagu 1.8.2021. godine, a Šmit je zvanično preuzeo funkciju istog dana, uprkos negodovanju zvaničnika iz Republike Srpske.

Kao obrazloženje za nepriznavanje novog visokog predstavnika u BiH, zvaničnici iz Republike Srpske navode da Šmitovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a. Smatraju da ga to čini nelegitimnim.

Isti stav izrazile su i vlasti Rusije i Kine.

Zvaničnici zapadnih zemalja, prije svega SAD i zemalja EU, ističu da to što Šmitovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, ne znači da je on nelegitiman ni “nelegalno izabran”, jer, kako tvrde, to nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Smatraju da izostanak potvrde Savjeta bezbjednosti UN-a nije presedan, jer je 2005. godine za visokog predstavnika odabran Kristijan Švarc-Šiling bez potvrde u tom tijelu. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Pedi Ešdun pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Švarc-Šiling od 31. januara 2006. godine obavljati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Savjetu bezbjednosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.