Stevandić iz Mađarske poručio Evropi: Ne odlučujte o nama bez nas

27.02.2026. | 13:54

Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – poručio je predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić u Parlamentu Mađarske na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata Јugoistočne Evrope, u obraćanju na temu “Stanje proširenja u regionu Јugoistočne Evrope”.

Na ovoj konferenciji učestvuju i predsjednici parlamenata zemalja Višegradske grupe. Stevandić je na naglasio uvjerenje da je današnja rasprava o proširenju Evropske unije istovremeno rasprava o principima na kojima Evropa počiva.

– Želim da izrazim zahvalnost Mađarskoj i predsjedniku Laslu Keveru na gostoprimstvu, ali i da posebno istaknem dosljednu politiku premijera Viktora Orbana, koji je u više navrata jasno naglasio da je proširenje EU prema Јugoistočnoj Evropi pitanje strateške vizije, a ne kratkoročne političke taktike. Ta dosljednost u stavovima, bez obzira na pritiske i promjenjive političke okolnosti, pokazuje da se evropska politika može voditi principijelno i dugoročno – rekao je Stevandić.

Međutim, dodao je on, upravo u tome leži jedan od ključnih problema današnjeg procesa proširenja – evropska nedosljednost, jer se često govori o “zamoru od proširenja”. Stevandić je rekao da je možda pravi problem nešto drugo – zamor od nedosljednosti.

– S jedne strane, od zemalja kandidata se zahtijeva puna primjena evropskih standarda, vladavine prava i institucionalne transparentnosti. S druge strane, u pojedinim slučajevima se tolerišu ili čak podržavaju mehanizmi koji nisu u skladu sa tim istim principima. Proces evropskih integracija nije sporno pitanje za Republiku Srpsku. Mi podržavamo evropski put BiH. Ali evropski put ne može biti put ustavne erozije, niti put političke centralizacije koja nije rezultat unutrašnjeg dogovora – naglasio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

On je podsjetio da EU počiva na principu poštovanja nacionalnog identiteta i ustavnih struktura država članica. Takođe je rekao da Ugovor o EU, u svom članu 4, jasno predviđa da Unija poštuje nacionalni identitet država članica, uključujući njihove osnovne političke i ustavne strukture.

– Ako se taj princip primjenjuje na države članice, onda mora biti poštovan i u procesu pristupanja. Zemlje se ne primaju u EU tako što im se ukidaju specifičnosti, već upravo sa svojim specifičnostima – ustavnim, kulturnim i institucionalnim. BiH ima specifičnu ustavnu strukturu utemeljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom. Republika Srpska je njen ustavni entitet sa jasno definisanim nadležnostima koje nisu predmet političkog eksperimenta, već međunarodno i pravno utvrđena činjenica. Ipak, u praksi postoji institucija visokog predstavnika sa takozvanim bonskim ovlašćenjima koja omogućava nametanje zakona i direktne intervencije u zakonodavni proces – ovlašćenja kakva ne postoje u institucionalnom okviru Evropske unije – dodaje Stevandić.

Prema njegovim riječima, postavlja se suštinsko pitanje: kako je moguće zahtijevati pune evropske standarde, a istovremeno održavati mehanizam koji odstupa od principa vladavine prava i demokratskog legitimiteta? Ako Evropa insistira na vladavini prava, nastavio je Stevandić, onda ona mora biti univerzalna, a ako govorimo o demokratiji, odluke moraju donositi izabrane institucije. On je poručio da se stabilnost BiH ne može graditi na instrumentu bonskih ovlašćenja, nego isključivo na unutrašnjem dogovoru konstitutivnih naroda i entiteta.

– Republika Srpska ostaje posvećena dijalogu. Mi ne odbijamo razgovore. Naprotiv, mi ih tražimo. Ali dijalog podrazumijeva ravnopravnost, a ravnopravnost znači da niko nema pravo da odlučuje u ime drugih. Јugoistočna Evropa nije periferija Evrope. Ona je njen istorijski i geopolitički dio. Dugotrajna neizvjesnost u procesu proširenja slabi reformsku motivaciju i stvara prostor za nestabilnost – istakao je on.

U aktuelnim globalnim okolnostima, u kojima su brojna žarišta nestabilnosti van Evrope izrazito neizvjesna, kaže Stevandić, primjetno je da su SAD pokazale pragmatizam kada je riječ o očuvanju mira na evropskom prostoru. Takav pristup, usmjeren ka stabilnosti i izbjegavanju eskalacija, zaslužuje ozbiljnu pažnju, smatra predsjednik parlamenta.

On je upozorio da EU ne smije stvarati utisak podjele na zemlje „prvog“ i „drugog“ reda, nego proces proširenja mora biti zasnovan na ravnopravnosti i poštovanju specifičnosti svake države, a ne na evropskom fanatizmu koji podstiče isključivost, produbljuje podjele i udaljava Uniju od njenih izvornih principa mira i dogovora.

Stevandić je naglasio principe koji smatra suštinskim za evropsku budućnost regiona.

– O Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora se razgovarati sa nama, a ne o nama. Bez uključivanja legitimno izabranih institucija nema trajnog rješenja. Bez unutrašnjeg dogovora nema stabilnosti. Bez poštovanja ustavnih specifičnosti nema uspješne integracije. Evropa se gradi na raznolikosti, a ne na uniformnosti. Gradi se na principima, a ne na izuzecima. Gradi se na dogovoru, a ne na nametanju. I zato dozvolite da zaključim jasnom i nedvosmislenom porukom Evropskoj uniji: Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas – zaključio je Stevandić.

O ekonomiji

Stevandić je u drugom dijelu Konferencije govorio i o temi „Ekonomske investicije i energetska povezanost: izazovi i mogućnosti u Јugoistočnoj Evropi“. Njegova prva poruka glasila je: Ako želimo stabilan region, onda moramo govoriti o ekonomiji, investicijama i energiji — konkretno i odgovorno.

Stevandić je naglasio da BiH raspolaže značajnim energetskim potencijalom, posebno u oblasti hidroenergije, dok Republika Srpska u tom segmentu ima važne kapacitete koji mogu biti dio šire regionalne energetske mreže.

– Energetska sigurnost danas nije pitanje ideologije, već održivosti. Bez stabilnog snabdijevanja energijom nema industrijskog razvoja. Bez industrijskog razvoja nema novih investicija. A bez investicija nema demografske i socijalne stabilnosti. Zato je za region od ključnog značaja diversifikacija izvora snabdijevanja, izgradnja interkonektora i jačanje regionalne saradnje u oblasti energetike. Povezanost ne znači zavisnost – ona znači otpornost – jasan je predsjednik Narodne skupštine Srpske.

Kako je dodao, pored energije, neophodno je ubrzati razvoj saobraćajne infrastrukture koja povezuje Zapadni Balkan sa Centralnom Evropom, uključujući zemlje Višegradske grupe.

– Investitori ne dolaze tamo gdje postoji neizvjesnost. Upravo zato parlamenti imaju ključnu ulogu – zakonodavna stabilnost i pravna sigurnost temelj su svakog ozbiljnog investicionog ciklusa. U vremenu globalnih poremećaja i energetskih šokova, region Јugoistočne Evrope mora težiti većoj otpornosti. To znači više koordinacije, više zajedničkih projekata i manje administrativnih barijera – izjavio je Stevandić.

Istovremeno, on ističe da EU ne smije izgubiti geopolitički balans niti postati talac isključivo briselske administracije. Dakle, dodao je Stevandić, Unija neće zaokružiti svoje prisustvo na cijelom kontinentu ukoliko narode i države Zapadnog Balkana drži u dugotrajnoj “čekaonici” ili od njih traži odricanje od sopstvenih interesa i kulturnog nasljeđa.

– Smatramo da EU ne smije zalutati u nesporazumima ni sa Rusijom, ni sa SAD, ni sa Kinom ili Indijom. Politika uravnoteženosti i interesa treba da služi miru, rekoncilijaciji i ekonomskoj racionalnosti – obezbjeđivanju stabilnih i pristupačnih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja hranom i održive, ekološke budućnosti – kaže on.

Stevandić je poručio da izbjegavanje eskalacija i konfrontacija sa bilo kojom nuklearnom silom nije slabost, već odgovorna politika, a iskustvo zemalja Višegradske grupe pokazuje da regionalna saradnja može biti motor ekonomskog rasta.

– Republika Srpska ostaje posvećena investicijama, energetskoj stabilnosti i infrastrukturnom povezivanju, u okviru ustavnog uređenja BiH i u partnerstvu sa svim zainteresovanim akterima. Ekonomija ne trpi dugotrajnu neizvjesnost. Energija ne trpi neodlučnost. Investicije ne trpe pravnu nestabilnost. Zato je naša zajednička odgovornost da Јugoistočnu Evropu pozicioniramo kao prostor povezanosti, sigurnosti i dugoročnog rasta – zaključio je Stevandić.