Stav Kristijana Šmita: Sjednicu parlamenta Srpske moguće shvatiti i kao poziv na razgovore

08.12.2021. | 18:22

Predstojeću sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, najavljenu za petak, 10. decembar, ne treba odmah osuđivati nego sačekati jer je moguće njeno sazivanje razumjeti i kao poziv na razgovore, izjavio je danas Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

“Pustite da vidimo šta će se dogoditi 10. decembra i nemam sumnje da u Republici Srpskoj postoje mudri političari i to se može vidjeti i kao poziv na razgovor”, rekao je Šmit.

Prema njegovim riječima, to “nije za udarnih vijesti, ali jeste način razvoja demokratije”.

“Zato i ne gledam na tu sjednicu dramatično”, dodao je Šmit. Predstavljajući zaključke sjednice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira /UO PIK/ kojoj nisu prisustvovali predstavnici Ruske Federacije, da je na stolu nekoliko opcija, među kojim je i uslovljavanje finansijske pomoći.

“Ukazano je da nema zamora u međunarodnoj zajedinici da se bavi BiH, ali da moramo da ohrabrimo sve lidere u BiH da izgrade atmosferu uzajamnog povjerenja kako bi se pokrenuo dijalog. Građani ove zemlje zaslužuju istinski vidljiv napredak umjesto eskalacije i retorike”, rekao je Šmit.

On je pozvao predstavnike Republike Srpske da se vrate u institucije BiH, navodeći da bi u skladu sa “pet plus dva” ciljeva i uslova za zatvaranje OHR-a trebalo razgovarati o pitanju državne imovine. Šmit je naveo da odluka o tom pitanju mora biti donesena u parlamentu.

On je rekao da je informisao PIK da je pozvao parlament BiH donese zakon koji bi zamijenio izmjene i dopune Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

Šmit je naveo da se tokom zasjedanja UO PIK-a govorilo i o 14 pripriteta iz Mišljenja Evropske komisije na kojim se mora još mnogo raditi i dodao da u narednom periodu očekuje mnogo posjeta koje bi trebalo iskoristiti i da se riješe pitanja poput Izbornog zakona. Šmit je rekao da ne očekuje “mostarizaciju” opštih izbora 2022. godine, te da je optimističan da će neophodne izmjene Izbornog zakona biti usvojene do vremena za njihovo raspisivanje.

Odgovarajući na pitanje da li je ključ problema u BiH u Federaciji BiH, a ne u Republici Srpskoj, Šmit je rekao da je PIK u kominikeu naveo činjenicu da u FBiH nije formirana nova Vlada, ističući da treba razgovarati i u dijalogu pronaći rješenja.

Kristijana Šmita Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.

Šmitov legitimitet kao novog visokog predstavnika u BiH ne priznaju ni Ruska Federacija niti Kina.