Šmit o svom mandatu: Kao pilot pri slijetanju na aerodrom u Sarajevu

24.06.2026. | 14:22

Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, rekao je da još nema jasnoće o tome kada će tačno napustiti funkciju, jer se i dalje ne zna ko će biti njegov nasljednik na čelu OHR.

U intervjuu za Die Presse, Šmit je govorio o svom odlasku, pritisku SAD, državnoj imovini, američkom gasovodu s hrvatskog Jadrana, blokadama u BiH, budućnosti OHR i evropskom putu zemlje.

Šmit je u maju najavio ostavku za juni, ali sada kaže da je ključno pitanje ko će biti novi predstavnik međunarodne zajednice.

Odlazak i pritisci

– Važno bi bilo znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Ali o tome još nema jasnoće. U tom smislu trenutno svoj posao obavljam kao pilot pri slijetanju na aerodrom u Sarajevu – po pravilima vizuelnog letenja – rekao je Šmit.

Na pitanje da li odlazi pod pritiskom SAD, odgovorio je da mandat OHR nije vremenski ograničen, ali da je i njemu, kao i nekim njegovim prethodnicima, sugerisano da se povuče.

– Mandat OHR nije vremenski ograničen. Ali, kao i nekim mojim prethodnicima, i meni je sada sugerisano da napravim prostor za nekoga drugog – kazao je.

Govoreći o tome da li je riječ o pritisku SAD, Šmit je rekao: “To je gotovo opipljivo. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: hajde da pokušamo nešto novo.”

Državna imovina i gasovod

Šmit je kao jedno od ključnih neriješenih pitanja naveo državnu imovinu, za koju kaže da obuhvata oko 30 odsto teritorije Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, taj problem blokira investicije, ali ima značaj i u kontekstu planirane izgradnje američkog gasovoda s hrvatskog Jadrana.

– Jedna od tačaka koja je u središtu toga jeste još neriješeno pitanje postupanja s državnom imovinom, koja obuhvata oko 30 odsto teritorije. Taj problem blokira investicije i igra ulogu i kod planirane izgradnje američkog gasovoda s hrvatskog Jadrana – rekao je Šmit.

Dodao je da postoje moguća rješenja, ali da ih ne želi nametati bez političke podrške ključnih aktera.

– Da, moje fioke su pune prijedloga. I pozivanjem na javni interes sigurno bi se mogla pronaći zakonska rješenja jasno zadana od Ustavnog suda. Samo, ja to ne želim raditi dok ne postoji spremnost najvažnijih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne spor oko toga da li je to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzus osnovno je zlo, podmukla bolest u Bosni i Hercegovini – poručio je Šmit.

Političari i etnonacionalizam

Govoreći o tome zašto se Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon rata često sama blokira, Šmit je rekao da su građani u svakodnevnom životu mnogo dalje od politike.

– Ljudi su u svakodnevnom suživotu mnogo dalje od politike. Političari su ti koji njeguju narative etnonacionalizma i svjesno ih raspiruju. Pitanje, dakle, nije mogu li ljudi ovdje živjeti zajedno, nego kako organizovati multietničku strukturu koja polazi od principa tolerancije i prihvatanja. To ovdje do sada nemamo – rekao je Šmit.

Budućnost OHR

Šmit je priznao da je pitanje opstanka OHR opravdano, ali je poručio da trenutno ne vidi bolje rješenje dok BiH ostaje institucionalno slaba i dok se Dejtonski ustav koristi za blokade.

– Pitanje je opravdano i ni ja ne vidim da funkcija OHR i princip međunarodnog intervencionizma mogu trajno, ili još narednih 30 godina, biti rješenje. Ali, osim vremenskog pitanja, postavlja se i pitanje postoji li u ovom trenutku nešto bolje. Funkcionalnost države i dalje je slaba. Istovremeno se dejtonski ustav često ne koristi za postizanje konsenzusa, nego za blokade – ocijenio je on.

Prema njegovim riječima, dok BiH ne otvori pristupne pregovore s Evropskom unijom, OHR ostaje potreban, prenosi N1.

– EU je države Zapadnog Balkana 2003. pozvala da pristupe Uniji. Dvadeset i tri godine kasnije, za Bosnu i Hercegovinu još nisu ni otvoreni pristupni pregovori. Dok se to ne promijeni potreban je OHR – rekao je Šmit.

Napredak

On smatra da je tokom njegovog mandata došlo do određenog napretka.

– U pet godina mog mandata mnogo toga se poboljšalo. Mojim djelovanjem politička sposobnost za djelovanje u ovoj zemlji definitivno je poboljšana. Naprimjer, pobrinuo sam se da u entitetu Federacija, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. konačno bude formirana vlada s parlamentarnom većinom. Promijenio sam izborno pravo tako da se mogućnosti za izborne prevare smanjuju. Aktivisti za građanska prava sada s ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li reforme za izbore 4. oktobra biti provedene ako Šmit sada ode – naveo je.

Šmit je dodao da se ovlaštenja OHR mogu smanjivati tek kada EU preuzme snažniju ulogu kroz pristupne pregovore.

– Onog trenutka kada jednom počnu pristupni pregovori s EU, Unija će imati snažniji uticaj na zakonodavstvo. Ovlaštenja OHR tada se mogu i moraju postepeno smanjivati – smatra on.

Evropski put i ruski uticaj

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Šmit je rekao da je podrška EU među građanima visoka, ali da postojeći evropski instrumenti ne daju očekivane rezultate.

– Podrška EU među stanovništvom je visoka. Zemlji je potrebna evropska integracija i kako bi se smanjile i omekšale mentalne granice među etničkim grupama. Ali dosadašnji instrumenti EU, poput „mrkve“ pretpristupne pomoći, ne funkcionišu, između ostalog i zato što je podrška EU među ovdašnjim političarima često više retoričke prirode – tvrdi on.

Šmit smatra da EU mora imati drugačiji pristup prema BiH, ali i vlastiti interes da spriječi jačanje ruskog uticaja.

– Trebao bi nam instrumentarij koji sprečava da destruktivna nevoljnost parališe integracijski projekat. Istovremeno se mora paziti da se s previše uslova za pristupne pregovore ne stvori mogućnost za još više unutrašnjih blokada. EU mora, s jedne strane, razumjeti da je put za Bosnu i Hercegovinu teži. S druge strane, trebala bi imati vlastiti interes da ovdje ne nastane ulazna tačka za ruske interese – rekao je Šmit.

Mladi kao razlog za optimizam

Na kraju je istakao da ga u Bosni i Hercegovini najviše optimističnim čine mladi ljudi.

– Da, mladi ljudi. Oni su Evropljani, bez obzira na religiju – i tako se osjećaju. Pogledajte bh. reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu, među igračima više uopšte nema etničke diferencijacije, barem dok se slavi – rekao je Kristijan Šmit u intervjuu za Die Presse.