Šmit o nametanju odluka o Vijaduktu i finansiranju izbora: “Država neće vraćati dugove entiteta” VIDEO

17.07.2025. | 09:50

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika nametnuo je odluke koje se tiču Vijadukta i integriteta izbornog procesa.

Odluke koje je donio nazvao je “mjerama za zaštitu funkcionalnosti Bosne i Hercegovine”.

Kada je riječ o dugu slovenskoj firmi “Vijadukt”, Šmit je odlučio da to riješi na način da novac uzima iz sredstava od akciza s jedinstvenog računa, ali od dijela koji pripada Republici Srpskoj.

Kada je riječ o integritetu izbornog procesa, odnosno izdvajanju novca za nove tehnologije, odlučio je da novac osigura Centralna banka BiH.

Šmit je to obrazložio riječima da već mjesecima primjećuje da se ozbiljni problemi sve više gomilaju i da je, iz tog razloga, odlučio djelovati u interesu građana.

 

Vijadukt

Sumirajući “najveće probleme”, Šmit ukazuje na to da budžet za 2025. još nije usvojen, što znači da, pored niza drugih potreba, nema sredstava za provođenje reformi za osiguranje integriteta izbora.

-Iako je Predstavnički dom usvojio Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces, do sada, kao što smo vidjeli, u nacrtu budžeta sredstva za to nisu predviđena. Još jedna ozbiljna prijetnja su dugovi koji proizilaze iz arbitražnih odluka, posebno tzv. slučaj Vijadukt. Oni su prijetnja ključnim državnim institucijama, poput Centralne banke BiH i BHANSA, Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH. Kancelarija javnog pravobranioca je isticala potencijalne posljedice ovog slučaja u više od 15 dopisa upućenih institucijama BiH, uključujući i nadležne organe u Republici Srpskoj. Konačnom i obavezujućom odlukom Arbitražnog suda, međunarodnog arbitražnog suda iz Vašingtona, iz aprila 2022. godine utvrđeno je da dug koji treba isplatiti Vijaduktu iznosi gotovo 80 miliona KM. Zbog dnevnih kamatnih stopa, iznos je već porastao na više od 110 miliona KM. On i dalje raste, iz dana u dan, za novih 9.000 evra – navodi Šmit.

Šmit kaže da ne postoje ozbiljni napori da se ova kritična pitanja riješe na vrijeme kako bi se izbjegle negativne posljedice koje će osjetiti svi građani ove zemlje. Vijadukt će, smatra on, nastojati da dobije svoj novac od državnih institucija BiH, iako je, kaže, Republika Srpska odgovorna za dug.

-Premda neki izražavaju sumnje da je ovo legitimno, želio bih podsjetiti da je Bosna i Hercegovina još uvijek pod Poglavljem VII Povelje UN, što Savjet bezbjednosti UN redovno potvrđuje već tri decenije. To znači da međunarodna zajednica ostaje angažovana.  To je razlog zašto međunarodna zajednica – sa dva elementa – misijom EUFOR ALTHEA i visokim predstavnikom – još uvijek ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji. Savjet bezbjednosti UN je potvrdilo korištenje tzv. Bonskih ovlaštenja, mojih ovlaštenja u Bosni i Hercegovini svojom rezolucijom 1144 – rekao je Šmit.

Kaže da je, u svjetlu toga, odlučio da preduzme ove korake.

–Dio rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina – koje su blokirane od 2018. godine – biće preusmjeren za izmirenje potraživanja Vijadukta. To poravnanje će se realizovati korištenjem pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Ovaj udio nije namijenjen za budžetske rashode RS i nema uticaja na budžetsku stabilnost RS. To neće uticati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS. Sredstva će biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora i Ministarstvo može izvršiti isplatu Vijaduktu. Ili, ako ima drugih razmišljanja ili naznaka da bi to trebalo uraditi putem nekih novih pregovora, kako sam čuo, to se može i tako uraditi. Odlično, to je njihov posao, ali država to ne plaća nego Republika Srpska. Ovaj pristup je u skladu s principom da onaj ko napravi dug mora da ga i izmiri. U junu 2017. godine, tadašnja predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, potpisala je ugovor sa Savjetom ministara, na državnom nivou, da će Republika Srpska isplatiti dug za Viaduct. Dakle, postoji jasno opredjeljenje i obaveza Republike Srpske. Ali nažalost, od tada, 2017, nije isplaćen ni jedan fening. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće. Javni pravobranilac BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah poduzeti mjere u cilju obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine BiH, tako da objekti Centralne banke više ne budu u opasnosti i da kontrolori zračnog saobraćaja mogu bez brige obavljati svoj izuzetno važan posao. Ove institucije su od ključnog značaja za građane i ne smiju biti ugrožene neodgovornim ponašanjem. Sa institucijama koje su ključni dio infrastrukture, kao što su Centralna banka i BHANSA, se ne treba poigravati – upozorava Šmit.

Izborne tehnologije

Profit Centralne banke se, dodaje, po osnovu zakona mora koristiti za potrebe države, a ne za potrebe entiteta.

-Ovom mojom Odlukom Centralna banka, kao izuzetno uvažena centralna banka i na međunarodnom planu, svoj profit sada može staviti na raspolaganje državnim institucijama. Na taj način će finansirati troškove nabavke izbornih tehnologija za njihovo uvođenje na općim izborima 2026. godine, što se već dugo očekuje. Do sada se niko za to nije pobrinuo niti u jednom nacrtu budžeta. Sredstva Centralne banke koja ostanu nakon ovoga, a čuo sam da se radi o prilično velikim iznosima, taj profit Centralne banke moći će se koristiti samo za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i otvoriti put da se napravi dobar državni budžet. Iako u ovom smislu ne postoji neki zakonski spor između Federacije BiH i države, sredstva iz rezervi za putarine se dijele, te će Federacija BiH istovremeno dobiti sredstva u istom iznosu. Ova Odluka koju upravo najavljujem, stupa na snagu nakon njenog objavljivanja na internet stranici OHR. Ovim mjerama štitimo finansijsku stabilnost i funkcionalnost države, omogućavamo održavanje slobodnih i poštenih izbora, te liderima Bosne i Hercegovine ostavljamo prostor koji im je potreban da svoje napore fokusiraju na reformsku agendu BiH za EU. Političkom rukovodstvu poručujem da sad što prije usvoji budžet za 2025. godinu. Put vam je otvoren. Građani ove zemlje su dovoljno dugo čekali. Pokazali su strpljenje, sposobnost da se nose sa izazovima i nepokolebljivu želju da žive u mirnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji koja je članica Evropske unije. Ne dozvolite da im političke igre onemoguće tu budućnost. Vodite računa o budućim generacijama i njihovom pravu da žive u zemlji koja radi za njih, a ne protiv njih. U zemlji u kojoj institucije funkcionišu, gdje se poštuje vladavina prava, i gdje mladi vide budućnost zbog koje ovdje vrijedi ostati. U zemlji gdje zaposleni u državnim institucijama mogu očekivati dobre plate za uloženi trud i rad. A ne trebamo zaboraviti ni druge institucije, kao što su ustanove kulture. Ovo je trenutak da ispunimo očekivanja i djelujemo u interesu svih građana – a ne stranačkog izbornog tijela – navodi Šmit.

BiH, naglašava, još može nadoknaditi propušteno vrijeme, ali samo ukoliko oni, koji su na vlasti, izaberu odgovornost umjesto retorike, i napredak umjesto paralize,prenosi Srpskainfo.

–Put ka Evropi je otvoren, ali trebate krenuti tim putem prije nego što se zatvori – upozorava Šmit.