Sarajevo tjera Republiku Srpsku na poteze poslije kojih ništa u BiH neće biti isto

Prestanak uplaćivanja poreza u zajedničku kasu i poništavanje svih odluka visokog predstavnika štetnih po Srpsku dvije su mjere koje je Milorad Dodik najavio ukoliko se SDA odluči da uđe u savez sa političkim snagama koje u RS predstavljaju opoziciju.

Šta srpski član Predsjedništva BiH želi da postigne najavljenim potezima i da li su te mjere ostvarive.

Još od oktobarskih izbora, na kojima je u Republici Srpskoj pobijedila koalicija okupljena oko Milorada Dodika i njegovog SNSD-a, traje natezanje političkih faktora u BiH oko formiranja savjeta ministara. Bošnjačke stranke pred srpsku stranu postavljaju uslov prihvatanja puta u NATO (MAP) za formiranje Savjeta ministara, što je za RS neprihvatljivo, s obzirom na Deklaraciju o vojnoj neutralnosti.

Kandidat za predsedavajućeg Savjeta ministara ovog puta mora da dođe iz redova srpskog naroda. Zoran Tegeltija, kandidat pobjednika na izborima u RS, neprihvatljiv je za SDA, koja želi kandidata iz opozicionog SDS-a. Predsjednik SDS-a Mirko Šarović nedavno se samoproglasio za kandidata za predsedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Odgovor na pravno nasilje

Za mjere koje Dodik navodi da će uvesti teško je naći ustavni ili zakonski osnov, kaže nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić, ali on podseća da nije bilo ni zakonskog osnova za odluke visokog predstavnika.

„Aneks 10 Dejtonskog sporazuma je pogrešno tumačen kad je visoki predstavnik donosio odluke, tako da smo sada suočeni sa pravnim apsurdom — da moraju da se na nezakonit, neustavan način, protivan konceptu države BiH stave van snage odluke koje su takođe nezakonito i bez ustavnog osnova, pa čak i bez osnova u Dejtonskom sporazumu nametnute i primjenjuju se na teritoriji BiH“, kaže Simić.

Slična je situacija sa najavljenim prestankom uplaćivanja poreza. Jer su, na primjer, i osnivanje Suda i Tužilaštva BiH, kao i mnoge druge odluke bile neutemeljene u pravu i dugi niz godina bile indikator nezadovoljstva u RS, pa sad slijedi reakcija.

„Nadam se da će razum prevladati, prije svega na strani partija iz Federacije oko formiranja vlasti, i da nećemo doći u situaciju koja bi izazvala veliku krizu koja bi zahvatila BiH i koja bi se apsolutno odrazila i na stanje u regionu i na njegovu bezbjednost. To nikome nije u interesu, a ne bi bilo u interesu ni međunarodnoj zajednici, već bi i ona trebalo da utiče da se ispoštuje volja biračkog tijela u RS, koja je ipak dala povjerenje koaliciji oko Milorada Dodika“, smatra Simić.

Bosanski paradoks

Šta je od najavljenih mjera ostvarivo, a šta Milorad Dodik zapravo želi, analizira nam i politički analitičar Cvijetin Milivojević:

„Mislim da u ovoj fazi Dodikov cilj jeste da natjera, prije svega, predstavnike SDA, odnosno Bakira Izetbegovića, da u formiranju centralnih organa vlasti ovaj put ispoštuju volju srpskog naroda, građana RS, a nesporni pobjednik na tim izborima bila je koalicija oko SNSD-a Milorada Dodika. Paradoksalno je da, uprkos tome što je potpuno jasno ko su pobjednici unutar bošnjačkog naroda, ko su pobjednici unutar hrvatskog i unutar srpskog naroda, samo zahvaljujući Izetbegovićevoj opstrukciji mi ni dan-danas nemamo Savjet ministara BiH“.

Kada govori o ostvarivosti najavljenih mjera, Milivojević naglašava da se odnos snaga unutar Veća za primjenu mira promijenio — Rusija se drugačije odnosi prema pitanjima unutar BiH od zemalja zapadne Evrope i SAD, za koje srpski narod predstavlja remetilački faktor, dok Turska ima paternalistički odnos prema Bošnjacima.

Mogu li se promijeniti odluke visokog predstavnika

Sagovornik Sputnika konstatuje da je izvodljivo poništiti odluke visokih predstavnika, ali da sve poteze treba mjeriti ciljem — da li želite da time uđete u proces razdruživanja ili ne.

„Ja ne mislim da u ovom trenutku rukovodstvo RS želi da uđe u proces razdruživanja. Mislim da, prije svega, želi ono što je po mom mišljenju i prirodno, a to je da vrati ono što jesu izvorne nadležnosti RS prema Dejtonskom sporazumu, odnosno prema Ustavu, koji je jedan od aneksa tog sporazuma“, kaže Milivojević.

Republici Srpskoj oduzeto je oko 70 nadležnosti, među njima i neke veoma ozbiljne — RS je prije odluka visokih predstavnika imala i vojsku, spoljnu i fiskalnu politiku. Ono što Dodik želi, prema Milivojevićevom tumačenju, jeste vraćanje na stanje prije nego što su predstavnici imaginarne međunarodne zajednice počeli da odlučuju umjesto konstitutivnih naroda BiH.

 

Izvor:(Sputnik)



Ostavite komentar: