RS i FBiH starije od dejtonske BiH: Šukalo objasnio šta je dogovoreno u Dejtonu

20.11.2026. | 12:37 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Republika Srpska i Federacija BiH /FBiH/ starije su od dejtonske BiH, te su u Dejtonski sporazum unijele već postojeću ustavnopravnu stvarnost, a iz Dejtona izašle kao međunarodno verifikovani konstitutivni dijelovi novog ustavnog poretka BiH, konstatovao je savjetnik za ustavnopravna pitanja u Centru za društveno-politička istraživanja Srpske Marko Šukalo.

Šukalo je naveo da je Republika Srpska u dejtonskom mirovnom aranžmanu učestvovala kao ugovorna strana, a posebnom izjavom izričito je odobrila i prihvatila i Aneks 4, koji ima funkciju Ustava.

On je dodao da volja Republike Srpske i data saglasnost imaju konkretnu ustavnopravnu sadržinu koja se ogleda u prihvatanju ugovorenih prava i obaveza, učešću u oblikovanju i vršenju zajedničke vlasti i pravu da brani i čuva ugovoreni položaj i sopstvene nadležnosti.

“Pomenuta saglasnost je data za tačno određeni ustavni poredak i ne može se tumačiti kao unaprijed izražen pristanak na proizvoljno preoblikovanje poretka mimo propisanih ustavnih postupaka”, poručio je Šukalo.

On je naglasio da u tome leži osobenost BiH, da ona nije unitarna država koja je naknadno podijelila vlast po vertikali, ali nije ni federacija nastala jednostavnom primjenom udžbeničkog obrasca.

“U njenoj složenoj prirodi nalazimo obilježja realne unije – zajednice dva ustavnopravno različito uređena subjekta, koja je osnovana međunarodnim ugovorom i koja obavlja samo određene, taksativno navedene nadležnosti. Uz to, naziv ‘entitet’ ne smije prikriti ili umanjiti sadržinu. Ustavnopravni pojmovi i pojave ne žive od svog imena nego od nadležnosti, institucija i pravnih poslova koje preduzimaju, a entitetima pripadaju sve državne nadležnosti i funkcije koje Ustavom nisu izričito povjerene BiH”, ocijenio je Šukalo.

On je istakao da različiti pokušaji teorijskog određenja BiH svjedoče o njenoj neobičnosti, ali da izostanak jedne opšteprihvaćene definicije ne daje nikome pravo da postojeću strukturu ispunjava sadržinom prema sopstvenom političkom nahođenju.

“Entiteti nisu oblik decentralizovane uprave čije se granice mogu mijenjati činovničkim šestarom, već konstitutivni dijelovi dejtonske slagalice i državnopravni subjekti sa velikim obimom nadležnosti i visokim stepenom autonomije i suvereniteta. Stoga periodični prijedlozi koji predviđaju ukidanje entiteta zadiru u same temelje dejtonskog poretka. Time bi se promijenila sama osnova predstavljanja, odlučivanja i raspodjele nadležnosti u BiH”, rekao je Šukalo.

On je dodao da potreba za dogovorenim promjenama ne može se isključiti iz života nijednog ustavnog poretka, ali da svaka promjena mora imati jasan pravni osnov i politički legitimitet.

Šukalo je naglasio da svaki pokušaj da se dejtonska ravnoteža poremeti nanovo otvara pitanja na koja je mirovni sporazum dao teško postignut odgovor.

“BiH nije tabula rasa na kojoj svaki samozvani reformator može ispisati sopstvenu predstavu ‘idealne’ države. Ona je složena, neobična, ali održiva i mirovnim sporazumom povezana zajednica, a međuentitetska linija razgraničenja nije linija olovke koju može izbrisati svako ko u ruci drži gumicu, ili misli da je drži”, zaključio je Šukalo.