Protestna nota zategla odnose između Zagreba i Sarajeva

17.09.2022. | 08:30

Odbijanje Ivana Sabolića, ambasadora Republike Hrvatske u BiH, da primi protestnu notu Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP) dodatno će produbiti odnose Hrvata i Bošnjaka, a sam pokušaj uručivanja protestne note samo je dio promašene spoljne politike Bosne i Hercegovine.

U suštini, ovo je stav stručnjaka koji kažu da odbijanje protestne note nije rijetka pojava, posebno na našim prostorima, a tim činom sam ambasador u startu izražava neslaganje sa sadržajem ili tonom kojim je ta diplomatska nota napisana.

“U ovom slučaju radi se o neslaganju i s tonom i sa sadržajem. To će donijeti dodatnu tenziju između Zagreba i Sarajeva. Najpametnije bi bilo da se spusti lopta i ide u smjeru pomirljivog pristupa, ali to nije realno očekivati dok ne prođu izbori, iako samo odbijanje diplomatske note nije u vezi s izborima, jer postoje dublja neslaganja”, rekao je za “Nezavisne novine” Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Inače, Ministarstvo spoljnih poslova BiH protestnu notu uputilo je zbog, kako su naveli, negiranja genocida u Srebrenici od strane Zorana Milanovića, predsjednika Republike Hrvatske.

Sam Milanović navodno je na radnom ručku tokom samita Brdo – Brioni negirao genocid u Srebrenici, a kasnije je rekao da oni koji se usuđuju da prenose razgovore s kafe na službenom ručku ne samo da nisu dostojni komentara, nego ni da sjede za njegovim stolom.

“Treba se čuvati ljudi koji se spuštaju toliko plitko i nisko”, rekao je Milanović, iz čijeg kabineta su rekli da je sve laž.

U protestnoj noti, MVP između ostalog navodi da izražava najoštrije osude izjava Milanovića od 12. septembra 2022. godine, a u kojima je, tokom radnog ručka na samitu Brdo – Brioni, negirao genocid u Srebrenici.

“Ambasador je odbio da primi protestnu notu čiji se ton i sadržaj temelje isključivo na ničim potkrijepljenim tvrdnjama, a koje su iz Kabineta predsjednika Hrvatske označene kao laži”, naveli su u saopštenju iz Ambasade Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, kaže da nije rijetka pojava te da se sve više dešava kod nas u regionu.

“Svi rade svoj posao i stvari idu dalje kako idu. Posljedica neće biti nikakvih, a Ministarstvo vanjskih poslova kao i sve drugo uradilo je na svoju ruku, jer da je tražilo saglasnost Predsjedništva naravno da ne bi dobili”, rekao je Šolaja, istovremeno naglašavajući da je protestna nota dio promašenog arsenala vođenja spoljne politike Bosne i Hercegovine.

U diplomatskim službama, note, pa i protestne, uobičajeni su način komuniciranja među državama.

Prostestne note upućuju se u slučaju pojave nekog incidenta, i po pravilu pišu se na način da se izbjegne svaki oblik grubih riječi, optužbi ili nešto slično.

U svijetu, i zemljama s bogatom diplomatskom tradicijom, protestna nota se ne preuzima samo u slučajevima ako je napisana na neprimjeren način, bez obzira na to šta diplomati kojima se nota uručuje misle o svemu.