Problemi ponovo izbijaju: Da li je došlo vrijeme za rastanak sa stranim sudijama

10.11.2025. | 14:05

Sastav i pravila rada Ustavnog suda BiH nakon kraćeg zatišja ponovo izbijaju na vrh liste problema ove zemlje jer su posljednjom odlukom, upozoravaju stručnjaci, potvrdili ono što im se stalno stavlja na teret, a to je da su samo produžena ruka Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).

Institucija Ustavnog suda BiH je utemeljena članovima Ustava kojim se, osim nadležnosti, uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure, te konačnost i obaveznost njegovih odluka. Ustavni sud, po Ustavu, ima devet sudija, ali već duže vrijeme funkcioniše u krnjem sastavu.

U Sudu ih trenutno ima sedam – četvoro je imenovano u Predstavničkom domu FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije iz Njemačke, Albanije i Švajcarske. S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Srpske, koliko propisuje Ustav, zbog penzionisanja doskorašnjih kadrova te činjenice da Srpska zahtijeva da se sud uvede u zakonski okvir, pozdravi se sa troje stranih sudija pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.

Predstavnici vlasti u Srpskoj su istrajni u zahtjevu da bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH koji bi propisao pravila rada, ali i definisao da samo domaći stručnjaci mogu biti sudije u toj pravosudnoj instituciji. Taj stav ne dijele politički predstavnici Bošnjaka zbog kojih i nisu prolazili prijedlozi zakona na takvim osnovama u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Pravo lice

Ustavom je data mogućnost da, poslije prvih pet godina, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Međutim, to se do danas nije desilo, a sud je ponovo dospio u centar pažnje nakon što nije prihvaćen zahtjev pravnog tima Milorada Dodika u kojem je zatraženo “zamrzavanje” presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Srpske.

Tu odluku su donijele sudije imenovane u Federaciji i u Strazburu, što je osvježilo ranije tvrdnje da rade u dogovoru sa OHR-om, a uslijedila je svega nekoliko dana nakon što se u Savjetu bezbjednosti UN, nikada glasnije, čulo da je ta kancelarija postala suvišna u BiH.

Dodatnu jačinu toj tvrdnji, iza koje duže vrijeme stoje Rusija i Kina, dale su poruke koje su stigle, između ostalog, od predstavnika SAD u Njujorku.

Sagovornik “Glasa Srpske” blizak diplomatskim krugovima tvrdi da se na tim adresama, osim toga kako smanjivati prisustvo OHR-a, razmatraju i neke od opcija kako, usljed promjena na geopolitičkom planu i zaokreta koji je Amerika napravila u spoljnoj politici, završiti mandat stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

– Treba okončati kontrole Evropskog suda za ljudska prava nad tri mjesta u Ustavnom sudu BiH. Iako bi to zahtijevalo ustavni amandman, to bi se moglo učiniti brže prekidom međunarodnog finansiranja za troje stranih sudija – istakao je sagovornik “Glasa” ne iznoseći više detalja.

Plate stranim sudijama u BiH su, međutim, regulisane odlukom o platama i finansiraju se iz budžeta suda, odnosno od novca poreskih obveznika. Prema pojedinim podacima koji su otkrivani, oni iz kase na godišnjem nivou po osnovu plata izvlače između 170.000 i 250.000 maraka.

Za to vrijeme su sa kolegama, posebno iz reda Bošnjaka, izloženi kritikama da se, umjesto zaštite Ustava na principima Dejtonskog sporazuma, zapravo politički obračunavaju sa Srpskom, s namjerom da naprave novi ustavni sistem po volji samo jednog naroda u BiH.

To se moglo čuti upravo i nakon posljednje odluke koja se tiče Dodika koji je, kao predsjednik Srpske, presuđen jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg republički organi ne priznaju kao visokog predstavnika zbog toga što na to mjesto nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, na šta su ukazale krajem oktobra Rusija i Kina.

Posebno je, prema riječima sagovornika “Glasa”, zaparala uši tvrdnja Suda koji je u obrazloženju svoje odluke priznao Šmita kao nekoga ko je u rangu, pa čak i iznad Parlamentarne skupštine BiH kao zakonodavac, navodeći da on na to ima pravo kao visoki predstavnik.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, podsjećajući da su strane sudije odavno, i po Ustavu, trebale da odu iz Ustavnog suda BiH, dodao je da je aktuelni momenat pravo vrijeme da se ovo pitanje ponovo aktuelizuje.

– Priča o stranim sudijama je sada možda aktuelnija nego ikada prije. Treba konačno donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH jer oni nikada nisu radili po zakonu, već po sopstvenim pravilima. Zakon bi, barem djelimično, mogao regulisati, ako ne direktno odlazak stranih sudija, onda im ograničiti mandat i propisati način na koji će, nakon što im istekne mandat, biti izabrane nove sudije te sva ostala važna pitanja, od kvoruma, nadležnosti i tako dalje – rekao je za “Glas” Petković koji je kadar Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu.

Upozorenja

Na Ustavni sud BiH i njegovo neustavno djelovanje upozoravala je i Vlada Srpske i to Savjet bezbjednosti UN putem svojih redovnih polugodišnjih izvještaja koje šalje na tu adresu.

Tako je u jednom od njih navedeno da je Ustavni sud BiH “koji je dužan da poštuje Ustav, trebalo da stavi tačku na bezakonje i poništi nesporno neustavne mjere OHR-a”.

– OHR-ove odluke su evidentno neustavne i OHR-ovim zakonima usmjerenim na centralizaciju BiH drsko se odbacuje federalna struktura. Umjesto da obavljaju svoju dužnost, većina sudija u Ustavnom sudu postala je pouzdana pečat-mašina za odobravanje OHR-ovih i drugih neustavnih inicijativa. Naime, oduvijek postoji sudijska većina koju čine dvojica sudija iz reda Bošnjaka koji na svaki način podržavaju centralizaciju i trojica stranih sudija koji glasaju po želji OHR-a. Kada se Ustavni sud jednom, 2006. godine, usudio da ospori odluku visokog predstavnika, tadašnji predstavnik je odgovorio tako što je poništio sudsku odluku i izdao zapanjujuću odluku kojom se zabranjuje svako sudsko preispitivanje koje “na bilo koji način dovodi u pitanje bilo koju odluku OHR-a”, čime je proglašeno da OHR uživa puni imunitet i neograničenu moć – navedeno je u izvještaju Vlade.

Prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu je, upozorili su ponovo, nespojivo sa suverenitetom BiH i demokratijom pa tako i članstvom u EU.

– Ne postoji nijedna suverena zemlja u svijetu čiji ustavni sud ima rezervisana mjesta za strane sudije, a kamoli sudije koje je imenovao neki stranac (predsjednik Evropskog suda za ljudska prava) bez njene saglasnosti. Javna je tajna da Ustavni sud godinama dobija instrukcije od OHR-a i drugih stranih elemenata – jedan je od zaključaka vlasti u Banjaluci nakon što su sudije u Sarajevu izmijenile pravila o radu i omogućile da su zasjedanja moguća i kada im ne može prisustvovati nijedan član kojeg bira Narodna skupština Srpske.

Pravni zastupnik Republike Srpske Lazar Stjepanović je izjavio da je i iz posljednje odluke o zahtjevu Dodikove odbrane prilično jasno da Ustavni sud ne želi da se upušta u razmatranje bilo čega što se povezuje sa OHR-om, istovremeno stavljajući Šmita i iznad Parlamentarne skupštine BiH.

– Tu su potvrdili da visoki predstavnik može da radi šta hoće i kako hoće, ali kada bi OHR i otišao iz BiH, taj Ustavni sud ostaje kao drugi krucijalni problem, posebno jer u njemu sjede strane sudije. To treba rješavati – izjavio je Stjepanović za Glas Srpske.

Mišljenje EU

Da pitanje stranih sudija treba da bude riješeno, navedeno je i u Mišljenju Evropske komisije o pristupanju zemlje Uniji. Iako je samo tamo navedeno, i taj zadatak je izazvao, i još izaziva, različita tumačenja, jer su zvaničnici Brisela ostali nedorečeni.