Prijevremeni izbori u Srpskoj: SNSD i SDS testiraju snagu, niču novi pokreti

03.10.2025. | 07:07

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, zakazani za 23. novembar, poslužiće opoziciji i vlasti, ali konkretno SDS-u i SNSD-u, da provjere gdje se u ovom trenutku nalaze po pitanju podrške građana.

Činjenica da se gotovo niko od parlamentarnih stranaka, izuzev Liste za pravdu i red, nije prijavio za učešće na pomenutim izborima, dokaz je da se svi fokusiraju na parlamentarne izbore 2026. godine.

Toj tvrdnji svjedočimo iz dana u dan, gdje se na političkoj sceni Republike Srpske najavljuju novi pokreti i koalicije, s ciljem učvršćivanja i obezbjeđivanja što bolje startne pozicije pred izbornu trku, koja počinje maltene odmah po završetku prijevremenih izbora.

Uz to, stručnjaci smatraju i da pojedine partije ulaskom u razne koalicije ili pokrete nastoje da se spasu propadanja u kojem se neminovno nalaze.

Najnoviji politički sporazum, kako se spekuliše, potpisaće dobro poznata imena na političkom nebu Republike Srpske, Petar Đokić i Nedeljko Čubrilović.

Plan je da Socijalistička partija i Demos zajedno nastupe na izborima iduće godine, sa jedinstvenom izbornom listom za Narodnu skupštinu RS i parlament BiH.

“Bilo je razgovora na tu temu. Ali ništa konkretno zasad nije rečeno. Moguće je da će sastanak biti održan iduće sedmice”, otkriva izvor iz Demosa.

Pored ovoga, najnoviji politički pokret koji će biti formiran u Republici Srpskoj biće onaj o kojem mjesecima unazad priča Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.

“U naredne dvije do tri sedmice biće ozvaničeno formiranje pokreta. Riječ je o prvom, ali i ozbiljnom političkom ukrupnjavanju u posljednjih nekoliko godina, posebno kada je riječ o opozicionoj političkoj sceni”, poručio je Stanivuković.

Pokretu bi trebalo da se pridruže Nezavisni pokret “Svojim putem – Igor Radojičić”, te Dejan Kojić, načelnik Pala i dosadašnji član Demosa, koji je kazao da je napustio Demos, a kako saznajemo, i neke manje lokalne partije i organizacije.

Ukoliko sve bude teklo kako treba, pokret bi mogao da bude ozvaničen 15. oktobra.

“U pokretu je zasad ovo trojstvo. Ima nekih manjih lokalnih partija. Možemo potvrditi da u pokretu neće biti Vukota Govedarica iz SDS-a, sa kojim nismo u komunikaciji još od ljetos”, otkriva izvor “Nezavisnih novina“.

Više detalja moglo bi da bude poznato već u petak, 3. oktobra, kada će biti održana sjednica Predsjedništva Nezavisnog pokreta “Svojim putem – Igor Radojičić”.

A Dejan Kojić, načelnik Pala i sada već bivši funkcioner Demosa, rekao je da mu ulazak u novi politički pokret koji osniva Draško Stanivuković odgovara, ali smatra da se pokretu neće pridružiti dio članova PDP-a, koji, kako je dodao, ne misle isto kao Stanivuković.

“Vjerovatno će jedan dio članstva ostati u PDP-u kao stranci, a većina će vjerovatno preći u novi pokret”, rekao je Kojić za Kliks.

Tvrdi da je Stanivuković njega i Igora Radojičića na samom početku zvao da pređu u PDP, ali da je to odbio, jer nije želio preći ni u jednu drugu stranku.

“Imao sam pozive od svih lidera stranaka u Republici Srpskoj, nisam htio”, kazao je Kojić.

A tvrdnje Kojića da Stanivukovićevu ideju ne podržava dio članstva PDP-a potvrdio je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i predsjednik Kluba poslanika u parlamentu Srpske.

On je tokom gostovanja na FTV-u poručio da trenutno ne želi da daje zaključke, ali da mu je sve malo čudno, jer ljudi koji se pominju u “tom nekakvom pokretu su oni koji su u cijeloj svojoj karijeri, sve do današnjeg dana, bili čvrsto uz SNSD i režim”.

“Pripadnik sam svakog pokreta koji se bori protiv toga. Nisam pripadnik nijednog pokreta koji hoće da s tim ljudima sarađuje. Pokazaće se sve vrlo brzo”, rekao je Crnadak.

Pored ova dva slučaja, imali smo niz primjera novih koalicija u Srpskoj, prije svega u Narodnoj skupštini RS, a najzvučniji je onaj između DNS-a i NPS-a, koji je uslijedio nakon što je DNS izgubio tri od pet poslanika u parlamentu Srpske.

Zbog gubitka statusa Kluba poslanika, ranije su u koaliciju stupili i Demos i SPS.

Ono što se može zaključiti godinu dana pred parlamentarne izbore jeste da bi bilo koja od ovih stranaka teško samostalno mogla da izvuče neki ozbiljan izborni rezultat, izuzev PDP-a.

U grupu manjih, kažu analitičari, mogu se ubaciti i Ujedinjena Srpska i Lista za pravdu i red. Tu su i probošnjačke stranke (ali one uvijek idu zajedničkim putem na izbore).

“Svakako da svi razmišljaju o svom što boljem pozicioniranju pred izbore 2026, posebno u kontekstu malih stranaka i bojazni da neće preći izborni cenzus. Zbijanje redova krenulo je odavno i čini mi se da je cijela 2025. godina zapravo uvertira u izbore 2026”, kaže Elvir Padalović, novinar.

Ni za Vladimira Šuška, novinara, nije iznenađenje formiranje novih pokreta i koalicija, pogotovo od strane malih partija koje samo služe za ispunjavanje ciljeva onih velikih.

“Njihova jedina mogućnost da opstanu ili barem da opstanu neki njihovi dijelovi je pokušaj međusobnog udruživanja. Ukrupnjavanje političke scene je, po mom mišljenju, neminovnost. Ključni problem mogao bi biti to što u tim međustranačkim i međukadrovskim kombinacijama ne postoji i promjena političkog kursa koji bi bio prepoznat kao alternativa, čast izuzecima koji bi se mogli svesti na pojedince unutar stranaka. Zadržana je matrica koja djeluje decenijama, ispunjavajući uglavnom uske interese moćnika i koja je dovela do ovoga što živimo danas”, kaže Šušak za “Nezavisne”.