Prijava protiv Džaferovića “kiseli” se u tužilaštvu

18.06.2022. | 10:38

Ni nakon šest mjeseci od podnošenja krivične prijave protiv bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića zbog govora mržnje i vrijeđanja Srpske, nadležne pravosudne institucije BiH nisu našle za shodno da se oglase o ovoj prijavi.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” poslanik DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Aleksandar Glavaš koji je još u januaru ove godine presavio tabak i odlučio da prijavi Džaferovića zbog njegove izjave date za njemački “Di Velt”, a povodom obilježavanja 9. januara, Dana Republike koji je Džaferović uporedio sa “Kristalnom noći” u nacističkoj Njemačkoj.

– Nedavno sam htio da provjerim dokle je to stiglo i rečeno mi je kako je predmet upućen nadležnom tužiocu na razmatranje. I to je sve. Bojim se da će i u ovaj slučaj svoje prste umiješati politika, te da na kraju od moje prijave neće biti ništa, pogotovo što je jedan od zaposlenih u Tužilaštvu BiH i Džaferovićev sin, ali i činjenice da su oni do sada vodili jednu selektivnu politiku – kaže Glavaš, dodajući da je 18. juni, Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, u BiH samo mrtvo slovo na papiru.

On ukazuje i da zabrinjava vrlo mali broj prijava koje se odnose na krivična djela izazivanja rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, a koje su dobile sudski epilog u BiH.

Mali broj ovih prijava rezultat je generalnog nepovjerenja građana, ukazali su u svom posljednjem izvještaju ombudsmani za ljudska prava. Kako je u njemu navedeno i u ovom segmentu ponavlja se praksa da vlasti BiH veoma lako usvajaju zakone ili međunarodne standarde, ali izostaju efikasne mjere za obezbjeđivanje njihove primjene. Navedeno je i kako institucije ombudsmana godišnje u prosjeku dobiju samo dvije ili tri prijave zbog govora mržnje.

Glavaš smatra i da ovakva pravosudna praksa, ali i praksa pojedinih bošnjačkih političara da ne biraju riječi kada je u pitanju Republika Srpska, nazivajući je svakakvim i pogrdnim imenima, ne može dovesti do smirivanja uzavrelih političkih tenzija u BiH, ali i stvaranja jedne pozitivne klime u kom bi suživot svih naroda bio moguć.

– Svaki govor mržnje ostavlja negativne posljedice i izaziva nepotrebne tenzije. On, uostalom, izaziva i drugi govor mržnje što onda vodi u nedogled. Nažalost, Džaferović, Izetbegovića, Turkovićeva i Komšić su izgleda zaštićeni poput bijelih medvjeda. Ono što dodatno brine jeste to što ni međunarodna zajednica u BiH nikada nije osudila njihove uvredljive izjave, prepune mržnje prema svemu što ima bilo kakav srpski predznak – poručio je on.

Kazna i do 10 godina

“Govor mržnje” inače kao pojam nije definisan u domaćem zakonodavstvu, ali je kao inkriminišuće krivično djelo u Krivičnom zakonu BiH definisano “izazivanje vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti”. Predviđena kazna je od tri mjeseca do tri godine. U slučaju da ovo krivično djelo počini neko zloupotrebom svog položaja, kazna može biti i do deset godina.