Poseban bezbjednosni izazov: Objave na mrežama otkrivaju krijumčare migranata u BiH

18.08.2025. | 08:52

Iako je broj migranata u BiH u osjetnom padu kao i na cijeloj ruti koja vodi preko zapadnog Balkana, poseban bezbjednosni izazov su organizovane kriminalne grupe u pograničnim zonama u kojima glavnu riječ vode Pakistanci, Avganistanci te drugi koji su svojevremeno i sami krenuli ka evropskom tlu.

Migrantska kriza je, naime, od samog početka otvorila mnogima priliku i za zaradu pa su pronalazili načine da što veći broj onih koji su u BiH ilegalno ušli “prebace” preko granice, najčešće one sa Hrvatskom jer je ta država članica EU.

Kako je vrijeme prolazilo, prema svjedočenjima i objavama nadležnih u BiH, broj krijumčara je rastao, a sve češće su otkrivane informacije da je tokom operativnih akcija otkriven Pakistanac koji je pokušao da prokrijumčari Avganistanca ili državljane drugih zemalja koji su ilegalno boravili na teritoriji ove zemlje. Ili obrnuto, da je, na primjer, Avganistanac uhvaćen prilikom pokušaja krijumčarenja više migranata afroazijskog porijekla iz Srbije prema BiH.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa je izjavio za “Glas Srpske” da domaće bezbjednosne agencije do određenih informacija o kretanjima i potezima migranata dolaze i praćenjem objava na društvenim mrežama, iz informativnih razgovora i na osnovu sporazuma sa partnerskim međunarodnim organizacijama.

– Svaki migrant, na primjer, koji dođe u kamp bude registrovan, a sa njim obavimo razgovor. Bilo je slučajeva da su pojedinci došli zbog određenih povreda nastalih usljed maltretiranja od strane tih organizovanih grupa za krijumčarenje. Bili su voljni da pričaju, daju i neke brojeve telefona. To je jedan operativni rad Službe iako nismo policijska agencija, ali imamo ta ovlašćenja – rekao je Laketa.

To, kaže, daje rezultate jer “znaju koje su organizovane kriminalne grupe i odakle su”. Najviše ih, prema operativnim saznanjima, ima iz Avganistana, a Laketa je pojasnio i kako su neke od njih nastajale.

– U početku, negdje 2017, kada su krenule velike migracije, krijumčarenja su se prvo uhvatili naši građani, ali su drugi brzo preuzimali te poslove. U suštini, rade u zonama same granice. Postoje društvene mreže i maltene precizne instrukcije kako doći od tačke A do tačke BiH i kome se javiti. Strani državljani su polako preuzimali organizaciju prebacivanja, s tim što još postoje i naši ljudi koji ih prebacuju taksijem, kombi vozilima. U suštini, oni su bili ti koji su na početku bili i sami ilegalni migranti, a i sada su, u suštini, isto to, samo što su se u međuvremenu organizovali i rade posao prebacivanja ilegalnih izbjeglica i to uz znatnu nadoknadu od strane migranata – rekao je Laketa.

Poseban problem, s druge strane, domaće agencije imaju sa državljanima Turske koji zbog važećih sporazuma dolaze u BiH bez vize i imaju pravo da se na njenoj teritoriji zadrže 90 dana.

Međutim, sve češći su slučajevi, otkrio je prvi čovjek Službe za poslove sa strancima, da turski državljani zloupotrebljavaju taj bezvizni režim.

– Dolaze legalno u BiH, najčešće avionom, a zatim organizuju prebacivanje u EU ilegalnim putevima – rekao je Laketa.

Posljednji dostupni presjek stanja u vezi sa migrantskom krizom odnosi se na prva tri mjeseca ove godine. Prema podacima iz resora bezbjednosti u Savjetu ministara, među onima koje sumnjiče za krijumčarenje migranata najviše je bilo državljana BiH, a na listi prijavljenih su i Avganistanci, Pakistanci i oni čija je matična zemlja Turska.

Koordinacija

U informaciji koja je dostavljena u parlamentarnu proceduru je navedeno da se odgovor BiH na krijumčarenje migranata odvijao kroz koordinisani pristup koji uključuje više institucija kao i saradnju sa EU i drugim relevantnim agencijama odgovornim za borbu protiv krijumčarenja i trgovanja ljudima.

Policijske agencije u BiH u prva tri mjeseca podnijele su Tužilaštvu BiH

ukupno deset izvještaja o počinjenim krivičnim djelima iz te oblasti.