Politička pijaca u Srpskoj: Da li su zvučni transferi donijeli nove ideje ili samo stare interese?

11.05.2026. | 08:07

Politička scena u Republici Srpskoj u proteklih godinu dana doživjela je nekoliko zvučnih političkih transfera, a pitanje koje se postavlja je da li je riječ o nekom novom fenomenu ili se radi o već viđenim promjenama stranačkih dresova iza kojih se ništa suštinski ne mijenja.

Igor Radojičić, donedavni visoki funkcioner SNSD-a, osnovao je vlastiti politički pokret, a Draško Stanivuković, prvi čovjek PDP-a, zajedno s njim je osnovao Pokret “Sigurna Srpska”.

Jelena Trivić, koja je gotovo uspjela pobijediti Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, u borbi za poziciju predsjednika RS, osnovala je vlastiti politički pokret. Nedavno je politička scena u RS nanovo uzdrmana izlaskom Vlade Đajića iz SNSD-a i najavom Igora Crnatka da će osnovati novi PDP, a turbulencije u SDS-u gotovo su dovele do cijepanja stranke.

Dva tabora analitičara

Različiti analitičari na različite načine pokušavaju objasniti ove fenomene, ali sve analize se mogu, ugrubo gledano, podijeliti u dva velika tabora. U jednom taboru su oni koji smatraju da su ove promjene pretskazanje nove političke dinamike usljed promijenjenih geopolitičkih odnosa, kao što to smatra Dušan Janjić, predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose, dok drugi misle da je sve to zapravo već viđeno i da se ništa suštinski neće promijeniti dok ne dođe do jače demokratizacije samog društva, kao što misli Mladen Bubonjić, banjalučki novinar i analitičar.

Uticaj geopolitike

Janjić smatra da se politički događaji u Srpskoj ne mogu odvojiti od odnosa SAD prema zapadnom Balkanu, BiH i RS. Prema njegovom mišljenju, ozbiljne zapadne kompanije, američke, ali ne isključivo američke, žele razvijati poslove na ovom prostoru, i zbog toga su stvoreni uslovi za šansu da se situacija stabilizuje.

“Bosna i Hercegovina i Republika Srpska dobili su priliku za stabilizaciju, za razliku od Srbije, koja bi se u narednih nekoliko meseci mogla naći u ozbiljnom iskušenju. BiH i RS, pogotovo njen istočni deo, nude jako atraktivne poslovne mogućnosti, što će se videti u narednom periodu”, smatra Janjić.

Politička scena u RS, prema njegovom mišljenju, razlikuje se od turbulencija koje su postojale u proteklom periodu, upravo zbog geopolitičkih promjena.

“Zato ja očekujem ozbiljne promene i u RS. Dodiku se puno toga može zameriti, ali prihvatanjem mirnog odlaska i deset uslova koje on, naravno, malo ispunjava, malo ne ispunjava, ostvaren je trend koji je vrlo jasan. RS je u tih deset tačaka koje je prihvatio Dodik otvorila vrata opoziciji u RS i građanima RS da vide mogu li oni sada da pronađu neku alternativu”, smatra Janjić.

Sve već viđeno?

Mladen Bubonjić, banjalučki novinar i analitičar, sa druge stane, ne misli da je u RS došlo do suštinskih promjena samo zbog toga što je nekoliko zvučnih imena iz vladajućih i opozicionih stranaka osnovalo svoje pokrete i političke organizacije. On smatra da se samo imena mijenjaju, a da se slični fenomeni ponavljaju uoči svakog izbornog ciklusa.

“Taj, uslovno rečeno, čudan fenomen izlaska iz velikih stranaka i formiranja novih političkih subjekata već je viđen i to odavno. Sjetimo se samo Nenada Stevandića i Dragana Čavića, ali i mnogih drugih slučajeva cijepanja, spajanja i pregrupisavanja stranaka. To, dakle, nije ništa neobično za političku scenu RS. Suština problema je u tome što ne postoji dovoljno političke i demokratske zrelosti u javnom i društvenom životu, niti dovoljno razvijena svijest o političkoj odgovornosti. U razvijenim i etabliranim demokratijama ovakve situacije su mnogo rjeđe”, smatra on.

Osnovni problem, prema njegovom mišljenju, je unutrašnjepolitičke prirode, a ne izazvan spoljnim faktorima. Ovu situaciju, kako on ističe, generiše to što se vrlo često ne glasa prvenstveno za ideju ili program, nego za konkretnu osobu koja iza sebe ima razvijenu političku infrastrukturu i ljude koji rade za nju.

“To je jedan od razloga zbog kojih pojedinci, kada procijene da svoje interese više ne mogu ostvariti unutar matične stranke, odlučuju da formiraju nove političke subjekte, prije svega radi sopstvenog političkog benefita, a posredno i društvenog i ekonomskog interesa”, navodi on za Nezavisne.

Bilo kako bilo, možda se razmišljanja ova dva tabora i ne isključuju u suštinskim elementima, jer čak i ako bi ovo najnovije preslagivanje političke scene značilo promjenu političke dinamike usljed geopolitičkog faktora, kao što smatra Janjić, ne znači da to može dovesti i do suštinske demokratizacije društva, o čemu govori Bubonjić.