Političari u EU ostaju bez reklama na Facebooku i Googleu, šta to znači za BiH?

11.10.2025. | 10:07

U Evropskoj uniji od petka na snazi je uredba koja kaže da svi politički oglasi moraju jasno otkriti ko ih je platio, koliko i da li su usmjereni na određenu publiku, što je u BiH, barem za sada, nemoguće sprovesti u djelo, jer se i postojeći Zakon o finansiranju političkih partija ne poštuje i političari nađu način da ga zaobiđu.

Kada je riječ o Evropi, uredba postavlja zajedničke standarde u EU i ne zabranjuje političko oglašavanje, niti reguliše sadržaj. Takođe, lični stavovi, politička mišljenja kao što je i bilo koji nesponzorisani novinarski sadržaj, ili komunikacija o organizaciji i učešću na izborima od strane zvaničnih nacionalnih ili EU izvora nisu pogođeni.

Ovaj okvir, kako su naveli, osmišljen je da služi kao globalni model za osiguranje pravednijih izbora, zaštitu građana od zloupotreba korištenja njihovih ličnih podataka i jačanje demokratske otpornosti u suočavanju sa stranim uplitanjem.

Međutim, i u Evropi bi moglo doći do problema zbog nove uredbe jer su “Google” i “Meta” već najavili da će zaustaviti sve oglašavanje o političkim, izbornim, pa čak i društvenim pitanjima.

“Sloboda izražavanja nikada ne smije postati sloboda manipulacije ili alat za dezinformacije. Vrijeme je da platforme preuzmu svoju odgovornost u zaštiti naših izbornih procesa. Regulativa koju danas primjenjujemo je jasna, zaštita javnog interesa i demokratije ima prednost nad profitom digitalnih giganata”, rekao je Sandro Gozi, glavni pregovarač Parlamenta za ovaj predmet, a prenose agencije.

Ipak, ovako nešto, barem kada je riječ o BiH, još uvijek nije moguće i to iz razloga što političari ne poštuju zakone koje sada imamo, a za koje stručnjaci kažu da su dobri.

“Imamo Zakon o finansiranju političkih partija u BiH i političke partije u BiH su već dužne da u toku kampanje dostave sve svoje troškove, uključujući i one koji se odnose na plaćeno oglašavanje. Oni su dužni to dostaviti, ali mi smo svjedoci da su mnogi finansijski izvještaji političkih partija netačni”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On kaže da je Koalicija “Pod lupom” od partija tražila informacije koliko su plaćale svoje posmatrače na izborima, te da im je od 15 najvećih partija njih 13 odgovorilo i to na način da ih oni ne plaćaju, već da rade volonterski.

“Svi znamo da to nije tačno i svi znamo da su posmatrači na izborima plaćeni u kešu od strane političkih partija”, rekao je Šehić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da u BiH već postoji obaveza da se, kada je riječ o predizbornoj kampanji, materijal kao takav mora označiti, ali da su problem kod nas, a i u Evropi, političke poruke koje su upućene koje nisu kao predizborne, a vjerovatno jesu.

“Političari, posebno koji su kandidati, od medija dobijaju prostor i šalju predizborne poruke i to ne označavaju kao plaćene oglase. To nije transparentno, možda je tom mediju dat novac na ruke, ali ne postoji trag i to je gotovo nemoguće utvrditi, pogotovo sa našim institucijama i sa resursima koje imamo”, rekao je Ožegović.

On kaže da u Bosni i Hercegovine sve političke poruke ne moraju biti naglašene, već samo one kada počne predizborna kampanja.

“U BiH zvanična kampanja počinje mjesec dana pred izbore, a svih ostalih tri godine i 11 mjeseci te poruke ne moraju biti naznačene kao političke”, rekao je Ožegović, prenose “Nezavisne“.

Iako je tek počelo u Evropi, nova pravila, kako ističu stručnjaci iz EU, izazvaće ogromne probleme, a već su neki izašli sa stavom da će biti moguće izigrati tu uredbu koja je donesena.

“Sugerisati da je moguće zaobići zakon i izbjeći odgovornosti koje su nametnute bilo kojem akteru koji posluje na našem tržištu jednostavno je neprihvatljivo”, rekao je Gozi.