Podijeljena mišljenja na entitetskom i državnom nivou: Da li će oni koji vrijeđaju Srpsku biti kažnjeni?

19.01.2024. | 17:08

Odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te 14 poslanika tog doma, Ustavni sud BiH je utvrdio da član 280a Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje kazne za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda, nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, zbog čega ju je ukinuo.

“Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu biće kažnjen kaznom zatvora do tri godine. Ako je to učinjeno na način da se Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, kazna je šest mjeseci do pet godina”, navodi se u odredbi koju je ukinuo Ustavni sud BiH, a u kojem ne sjedi nijedan srpski sudija.

Šta to u praksi znači? Muharem Štulanović, imam i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, optužen je da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”. Prema navodima optužnice, on je prije godinu dana u džamiji u Bihaću održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Srpsku, o čemu je objavljen i dokaz – video na YouTubeu.

Pravosuđe u Srpskoj sada se našlo u nesvakidašnjoj situaciji. Da li će mu biti suđeno, nismo uspjeli saznati iz Okružnog suda u Banjaluci, dok su nam iz Republičkog javnog tužilaštva, koje je Štulanovića optužilo, rekli da ne mogu komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH.

Odluku su komentarisali visoki funkcioneri Republike Srpske, uključujući i predsjednika Srpske Milorada Dodika, koji kaže da je Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Srpske nemaju nikakav značaj.

“Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje”, naveo je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) Nenad Stevandić rekao je za “Nezavisne novine” da su se sudije Ustanovog suda BiH usmjerile i postale dio političkog procesa, umjesto dio zaštite pravosudnih akata.

“Taj sud je delegitimisan od strane Srpske i oni samo dokazuju da na neki način vode bitku protiv Republike Srpske, a ne bitku za pravosudne postulate. Prestao sam biti zabrinut zbog onog što oni saopštavaju, a i ne dajemo im toliku važnost pošto smo ih već delegitimisali. Ovo je rezultat njihovog ogorčenja i njihovog ulaska u političku arenu i izlaska iz pravosudnog svijeta”, kaže Stevandić.

Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu NS RS, kaže da ga ništa ne čudi kada je u pitanju Ustavni sud BiH.

“Naravno da me nije iznenadila odluka Ustavnog suda BiH. To je nešto što odgovara svim stranama u vlasti na nivou BiH da mogu da se prepucavaju dva-tri mjeseca”, nagalasio je Vučinić, koji dodaje da, naravno, nije za to da se priča bilo šta ružno o Srpskoj, ali je, istovremeno, protiv toga da se ona čerupa sa svih strana, pišu “Nezavisne“.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović rekao je da Ustavni sud BiH u ovom sastavu ne može funkcionisati, jer su odluke koje su donesene izglasane bez sudija iz Republike Srpske.

“Sve odluke koje Ustavni sud BiH donosi na ovakav način neće biti primjenjive i obavezujuće za Republiku Srpsku”, rekao je Popović.

Inače, Ustavni sud BiH, u sažetku svoje odluke, navodi da je, u pogledu ocjene ustavnosti člana 280a, između ostalog, smatrao da obim djela koja se mogu smatrati kažnjivim dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.

“Osim toga, Ustavni sud je primijetio da krivično djelo iz tog člana, za koje je propisana kazna zatvora, ostavlja mogućnost primjene mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku za osiguranje prisustva optuženog lica i uspješno vođenje krivičnog postupka, odnosno mogućnost da se optuženom odredi i pritvor, što dodatno potvrđuje odvraćajući učinak člana 280a. Ustavni sud je zaključio da taj član nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije ‘neophodno u demokratskom društvu'”, navodi Ustavni sud BiH.

Donio je Ustavni sud BiH još nekoliko odluka, pa je tako ocijenio i da zabrana nošenja marame/hidžaba u Oružanim snagama BiH nije diskriminacija.

Zanimljivo je da se Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici održanoj u četvrtak bavio i sam sobom. Jedan od zaključaka je da će Ustavni sud u narednom periodu pripremiti odgovarajuću strategiju koja će omogućiti dalje nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda.

“Ustavni sud ponovo poziva nadležne zakonodavne organe entiteta da odmah, bez daljeg odlaganja, ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud BiH, a sve s ciljem da se omogući nesmetano funkcionisanje najvažnije institucije u BiH”, naveo je Ustavni sud BiH.