Plan rasta pod znakom pitanja: Domaće vlasti rizikuju gubitak 373,9 miliona evra namijenjenih za BiH

21.08.2026. | 18:32 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Zbog nedjelovanja domaćih vlasti, postoji rizik da ove godine bude izgubljeno 373,9 miliona evra iz sredstava dodijeljenih za BiH u okviru Plana rasta, pored prošlogodišnjeg smanjenja od 108 miliona evra.

Rečeno je to za “Nezavisne novine” iz Odjeljenja za komunikacije Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH, odakle poručuju da ponuda Evropske unije od gotovo milijardu evra za BiH kroz Plan rasta, u zamjenu za sprovođenje usaglašenih reformi, i dalje predstavlja značajnu priliku za zemlju i njene građane.

Bespovratna sredstva i povoljni krediti

Kako su naglasili, finansijska sredstva koja je EU stavila na raspolaganje predstavljaju kombinaciju bespovratnih sredstava i izuzetno povoljnih kredita koji bi građanima donijeli konkretne koristi poput izgradnje modernih saobraćajnica, unapređenja energetske infrastrukture, poboljšanja digitalne povezanosti i otvaranja novih radnih mjesta.

“Mjere iz Reformske agende BiH, od čije provedbe zavisi dodjela ovih sredstava, direktno podržavaju korake kojima se osigurava napredak na evropskom putu i poboljšava kvaliteta života u oblastima kao što su digitalizacija, poslovno okruženje, energetska tranzicija, obrazovanje i vještine te vladavina prava”, naglasili su oni za “Nezavisne novine“.

Uslovi kreditiranja

Kako su dodali, skorašnji navodi u javnosti o prirodi EU pomoći u okviru Plana rasta su netačni.

“Obim finansijskih sredstava dostupnih Bosni i Hercegovini je značajan i ne treba ga potcjenjivati. Primjera radi, samo komponenta bespovratnih sredstava u iznosu od 280,3 miliona evra odgovara približno jednoj trećini godišnjeg budžeta institucija BiH, dok su uslovi kreditiranja znatno povoljniji od onih po kojima se BiH u posljednje vrijeme zaduživala na komercijalnim tržištima”, kažu iz Odjeljenja za komunikacije Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

Dodaju da o načinu na koji će BiH koristiti sredstva iz Plana rasta takođe ne odlučuje Evropska komisija.

Kakav bi tretman imala BiH

“Nakon provedbe usaglašenih reformi, polovina sredstava koja bi Bosna i Hercegovina primila bila bi direktno uplaćena u trezor BiH, a potom raspoređena u skladu s odlukama nadležnih organa. Kontrola javne potrošnje ostala bi u rukama nadležnih domaćih organa, uz obavezu da se sve nepravilnosti direktno prijave Komisiji. U tom pogledu, BiH bi, jednako kao i ostali partneri sa Zapadnog Balkana, imala tretman sličan državi članici Evropske unije”, poručili su.

Druga polovina sredstava, kako dodaju, bila bi namijenjena podršci strateškoj infrastrukturi kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

“Od 2009. godine EU je kroz WBIF osigurala više od milijardu evra bespovratnih sredstava za više od 30 infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini koji dokazano donose koristi građanima, uključujući dionice autoceste na Koridoru Vc, vjetroelektrane, projekte unapređenja energetske efikasnosti, sisteme vodosnabdijevanja i postrojenja za upravljanje otpadom”, naglasili su.

Mehanizmi zaštite

Važno je, kako dodaju, naglasiti da navedene infrastrukturne prioritete utvrđuje sama Bosna i Hercegovina, a ne Evropska komisija. Projekte u okviru WBIF-a, ističu, direktno predlažu domaće vlasti, a njihova ocjena se vrši na transparentan način i na osnovu objektivnih kriterija, uključujući sveobuhvatne analize troškova i koristi.

“Međutim, budući da je riječ o novcu poreskih obveznika EU, primjenjuju se standardni i opravdani mehanizmi zaštite. Iako prioritete i dalje utvrđuju domaće vlasti, projekti koji povećavaju zavisnost od fosilnih goriva više ne ispunjavaju uslove za finansiranje, u skladu s obavezujućim ciljem EU da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. Postizanje klimatske neutralnosti zajednički je cilj svih zemalja na putu pristupanja i, kako su pokazali ekstremni toplotni talasi ovog ljeta, sve urgentnija realnost širom Evrope”, poručili su oni.

Pozvali su sve institucionalne lidere i političke aktere u BiH da, kako navode, djeluju brzo i odlučno kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje pruža Plan rasta, u korist građana koje predstavljaju, te ostvarili napredak u evropskim integracijama, kao strateškom cilju zemlje.