Pet godina pod tenzijama: Da li je odlazak Kristijana Šmita početak kraja OHR-a u BiH?

14.09.2026. | 17:56 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Kristijan Šmit od početka jula ove godine više nije u Sarajevu, a sa njegovim odlaskom u drugi plan nije otišlo samo pitanje njegovog političkog nasljeđa, već i budućnosti funkcije visokog predstavnika u BiH.

Bonska ovlašćenja obilježila mandat

Šmit je na funkciju stupio u avgustu 2021. godine, a tokom gotovo pet godina mandata:

koristio je takozvana bonska ovlašćenja,
nametao odluke i zakone, te
mijenjao izborna pravila, što je posebno oštro osporavano u Republici Srpskoj.

U Srpskoj, međutim, Šmit nikada nije priznat kao legitimni visoki predstavnik. Njegovo imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, dok Rusija i Kina nisu podržale njegov izbor u tom tijelu. Zbog toga su njegov mandat i odluke od početka bili predmet žestokih političkih sporenja.

Ko je Kristijan Šmit?

Prije dolaska u BiH Šmit je imao dugu političku karijeru u Njemačkoj.

Bio je:

poslanik Bundestaga od 1990. do 2021. godine;
parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu odbrane;
parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj;
savezni ministar poljoprivrede od 2014. do 2018. godine.

Njegova politička biografija nosi i jednu spornu epizodu. Dok je bio parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Šmit se 2000-ih zalagao da se njemački pilot Verner Molders ponovo prihvati kao dio tradicije njemačke vojske. Molders je bio oficir Luftvafea i pripadnik Legije Kondor, a njegovo ime je 2005. godine uklonjeno iz naziva jedne jedinice njemačkog ratnog vazduhoplovstva.

Šmit je taj potez kritikovao, a njegovo zalaganje za Moldersa bilo je predmet oštrih polemika u Njemačkoj i ocjena da se time pokušava rehabilitovati ličnost povezana sa vojnim nasljeđem nacističke Njemačke. Ta epizoda kasnije je postala dio kritika Šmita i u BiH.

Šta Šmit radi nakon odlaska iz BiH?

Šta sada radi Šmit? Poslije odlaska iz BiH za Šmita za sada nema javno potvrđenog novog značajnijeg međunarodnog ili političkog angažmana. Njegov odlazak otvorio je i pitanje koliko je za gotovo pet godina mogao prihodovati na funkciji visokog predstavnika.

U javnosti se godinama navodilo da je mjesečna plata visokog predstavnika oko 24.000 evra. Ako se taj iznos pomnoži sa gotovo 58 mjeseci provedenih na funkciji, dolazi se do 1,39 miliona evra, odnosno približno 1,4 miliona. Taj iznos je, međutim, samo okvirna procjena zasnovana na medijski navođenoj plati, jer je sam Šmit osporavao tvrdnje da prima 24.000 evra mjesečno.

Ko će biti novi visoki predstavnik?

Mnogo važnije od pitanja šta sada radi Šmit jeste šta će biti sa funkcijom koju je obavljao. Novi visoki predstavnik još nije izabran. Zapadne zemlje nisu uspjele da postignu dogovor o kandidatu, što ukazuje na sve vidljivija razilaženja oko uloge i budućnosti OHR-a. Kancelarija visokog predstavnika je decenijama bila jedan od najmoćnijih instrumenata međunarodne politike u BiH, navodi Glas Srpske.

Koristeći bonska ovlašćenja, visoki predstavnici su:

nametali zakone;
donosili odluke;
mijenjali pravila;
smjenjivali izabrane zvaničnike.

Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma sa zadatkom da nadgleda sprovođenje njegovog civilnog dijela. Vremenom je dobila znatno šira ovlašćenja, pretvorivši visokog predstavnika u jednog od najvažnijih političkih aktera u BiH.

Zbog toga pitanje Šmitovog nasljednika daleko prevazilazi kadrovsku promjenu. Ukoliko novi visoki predstavnik bude izabran, ostaje otvoreno pitanje da li će imati isti politički uticaj i podršku kao njegovi prethodnici, posebno u trenutku kada su razlike među zapadnim zemljama o budućnosti OHR-a sve izraženije.

Ukoliko nasljednika ne bude, dilema će biti još veća. Tada će se neminovno postaviti pitanje da li je riječ samo o privremenom zastoju u izboru novog visokog predstavnika ili o početku procesa postepenog gašenja institucije koja je gotovo tri decenije imala ogroman uticaj na politički život BiH. Šmitovo poglavlje je tako zatvoreno, ali novo još nije otvoreno. Odgovor na pitanje da li će OHR dobiti novog šefa ili će njegova funkcija ostati upražnjena mogao bi pokazati i koliko je međunarodna zajednica i dalje spremna da zadrži instituciju sa tako širokim ovlašćenjima.