Pare nisu jedina prepreka: Kako do uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH

14.04.2025. | 21:43

Nove tehnologije u izbornom procesu u BiH prvi put su bile vidljive na pojedinim biralištima u oktobru prošle godine, a da bi skeneri i druga specifična tehnika za identifikaciju birača bili dostupni na svim biračkim lokacijama već 2026, potrebno je sprovesti čitav niz složenih aktivnosti, imati odobrenu priličnu sumu novca, ali i uvezati niz institucija u jedan sistem.

Na to ukazuje završni izvještaj Centralne izborne komisije (CIK) BiH o uvođenju novih tehnologija u izborni proces i Studija izvodljivosti koja je urađena na zahtjev Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji je usvojen krajem prošle godine.

Iako se o uvođenju novih tehnologija u domaći izborni proces priča duže godina, ipak, vrata za to su otvorena intervencijom Kristijana Šmita sa mjesta visokog predstavnika u BiH i nametanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona u martu prošle godine kojima je omogućena upotreba tehnologija, te sprovođenje pilot-projekata i testiranja prije eventualnog uvođenja u izborni proces za opšte izbore 2026. godine, piše Glas.

CIK je, naime, uz pomoć donatorskih organizacija sproveo četiri pilot-projekta na dan lokalnih izbora 2024. godine na oko 460 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.

– Za korišćenje specifičnih tehnologija u izbornom procesu na izborni dan potrebno je donijeti strateške odluke da li će se koristiti tehnologije i ukoliko će se koristiti, koje će to biti, kao i obezbijediti neophodna novčana sredstva što je prije moguće kako bi sve aktivnosti bile realizovane na vrijeme (dinamički plan studije predvidio je da ove aktivnosti započnu u trećem mjesecu 2025. godine, svako odgađanje automatski pomjera druge rokove) – piše u najnovijem izvještaju CIK-a koji je na dnevnom redu sutrašnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Potrebno je adekvatno skladište za opremu koje mora ispunjavati određene uslove koji se odnose na vlažnost prostora i temperaturu zbog osjetljivosti tehnologije te, između ostalog, sprovesti složene postupke javnih nabavki, kadrovski popuniti CIK, riješiti pitanje IT podrške, testirati funkcionalnost opreme, realizovati i sisteme edukacije i garantovati zaštitu ličnih podataka i transparentnost izbornog procesa.

– Radi efikasnog rada i komunikacije potrebno je uspostaviti interresornu radnu grupu koju bi činili predstavnici nadležnih institucija. Nakon što se ispune svi tehnički uslovi obuhvaćeni ovom studijom, CIK može da utvrdi da su se stekli neophodni uslovi za uvođenje tehnologije u izborni proces u BiH – navedeno je u studiji.

Istim zaključkom kojim je zatražena studija uticaja, zaduženi su nadležni da, u skladu sa zahtjevom CIK-a, obezbijede novac u budžetu za 2025. godinu za nabavku opreme za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija.

Budžet institucija BiH za ovu godinu još nije usvojen, ali u tom aktu zasad, prema navodima, nema novca koji traži CIK. Prema nekim podacima koji su saopšteni, a sad otkriveni, za te namjene je potrebno oko 112 miliona KM.

– Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112,5 miliona za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije. Detaljnu procjenu troškova moguće je uraditi nakon sprovedenog postupka ispitivanja tržišta i donošenja strateških odluka koje će odrediti obim projekta – piše u dokumentu.

U studiji je data i završna ocjena o efikasnosti tehnologija.

– Analiza troškova i koristi otkrila je značajno početno ulaganje u hardver, softver i obuku, ali predviđala i dugoročne uštede kroz povećanu operativnu efikasnost i smanjeni ručni rad. Prednosti uključuju brže brojanje glasova, poboljšanu preciznost i poboljšano povjerenje birača. Izazovi kao što su tehnički kvarovi i potreba za opsežnom obukom postoje, uz preporuke za potrebne okvire podrške i stalne mehanizme povratnih informacija – piše u dokumentu.

Ankete su, dodaje se, pokazale visok nivo zadovoljstva i među ispitanicima i među glasačima.

– Te tehnologije naišle su na dobar prijem na izborima. Međutim, uočeni su neki tehnički i logistički izazovi, kao što su kvarovi na uređaju i problemi s unosom više glasačkih listića u skenere – ocjenjuju u CIK-u. Iz nevladinog sektora često pozivaju upravo na uvođenje novina u biračka pravila, naspram dijela političara. Tako je član Koalicije “Pod lupom” i bivši predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić u nekoliko navrata za “Glas” ukazivao da nove tehnologije moraju biti prisutne na izborima 2026. jer se time izražena slobodna volja birača štiti od manipulacija.