Održana 21. sjednica Vlade Republike Srpske

24.05.2019. | 18:04

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na 21. sjednici u Banjaluci, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.

Predloženim zakonom, za razliku od relevantnih odredaba važećeg Zakona o porezu na dobit, na drugačiji način se uređuje poreska olakšica po osnovu ulaganja u proizvodne djelatnosti, a koja je prevashodno predložena sa ciljem da se pospješi investiranje u proizvodne djelatnosti u Republici Srpskoj, te da se tako stimuliše proizvodna djelatnost. Važno je napomenuti da Republika Srpska u proteklom periodu u kontinuitetu, putem umanjenja osnovice poreza na dobit, pospješuje reinvestiranje, čime se jača proizvodna osnova privrede Republike Srpske. Tako je i ovim prijedlogom uređeno da poreski obveznik može da izvrši umanjenje poreske osnovice poreza na dobit za vrijednost ulaganja u opremu i postrojenja za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti.
Takođe, značajna je izmjena koja se odnosi na amortizaciju stalne imovine koja nije u vlasništvu poreskog obveznika, ali pod uslovima da ulaganja koja je on izvršio u tuđu stalnu imovinu koju koristi povećavaju nabavnu vrijednost sredstva, a koja ne umanjuje zakupninu definisanu ugovorom o zakupu.
Isto tako, za utvrđivanje osnovice poreza na dobit značajna novina je da se u oporezive prihode ne uključuju prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja, koji su u prethodnim poreskim periodima bili uključeni u poresku osnovicu, a nisu bili priznati kao rashod u poreskom bilansu, kao i odredba o rashodu po osnovu umanjenja vrijednosti zaliha po osnovu usklađivanja vrijednosti, koje se priznaje u poreskom periodu u kojim su te zalihe prodate, odnosno otpisane pod uslovima propisanim članom 11. Zakona.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona proizašao je i iz konsultacija Vlade sa poslovnom zajednicom o mjerama koje predstavljaju stimulans i olakšavaju poslovanje poreskih obveznika koji obavljaju proizvodne djelatnosti.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske, po hitnom postupku.
Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi da se u cilju obezbjeđivanja uslova za sprovođenje sveobuhvatne reforme poslovnog okruženja, stvore okolnosti i povoljni uslovi za povećanje plata zaposlenih u realnom sektoru, priliv investicija, privredni rast i zapošljavanje.
U okviru aktivnosti na sprovođenju mjera iz Programa ekonomskih reformiRepublike Srpske za period 2019–2021. godine i prioriteta utvrđenih u ekspozeu premijera predlaže se donošenje Prijedloga zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske.
Materija koja se uređuje ovim zakonom odnosi se na dodjelu novčanih sredstava iz budžeta Republike Srpske. Zbog toga, uređivanje osnovnih principa i pravila za predmetnu materiju potrebno je propisati zakonom. S tim u vezi, ovim zakonom uspostavlja se okvir za dodjelu podsticaja privrednim subjektima, a u cilju povećanja konkurentnosti i produktivnosti privrede u Republici Srpkoj. Podsticajna sredstva predviđena ovim zakonom dodjeljuju se prirednim subjektima po dva osnova, i to: povećanja plate radnika i podsticanja direktnih ulaganja.
Uvođenje podsticaja za povećanje plate radnika ima za cilj dva efekta. Prvi efekat je poboljšati položaj radnika, u smislu utvrđivanja viših novčanih naknada po osnovu plate za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu i vremenski duže održavanje uvećane plate radnika. Drugi očekivani efekat ovog podsticaja ima za namjeru otklanjanje sive zone u oblasti isplate plata radnika i prevođenje cjelokupnog novčanog iznosa koji radnik dobije od privrednog subjekta u legalne tokove. Ovom mjerom nastavlja se kontinuitet u aktivnostima na suzbijanju sive ekonomije i samim tim poboljšanju položaja radnika i nezaposlenih lica, kao i unapređivanju poslovnog okruženja.
Uvođenjem podsticaja za direktna ulaganja postići će se podrška za jačanje i razvoj privrede u Republici Srpskoj. Svrha uvođenja podsticaja za direktna ulaganja je da će se obezbijediti uslovi za postizanje veće konkurentnosti privrede, čije poslovanje će se zasnivati na znanju i sposobnosti da se obezbijedi održivi privredni rast, uz postizanje zapošljavanja u Republici Srpskoj.
U vezi sa podsticajima, identifikovan je i problem nepostojanja jedinstvene evidencije o dodijeljenim podsticajima. U skladu s tim, ovim zakonom uvodi se jedinstveni registar svih podsticajnih sredstava, koja se dodjeljuju na republičkom i lokalnom nivou, a sve u cilju kvalitetne razmjene informacija između institucija i postizanja efikasnije dodjele sredstava.

Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Predviđenim izmjenama ovih zakona stvoriće se uslovi za razdvajanje sticanja statusa nezaposlenog lica od prava na zdravstveno osiguranje o trošku Republike.
Ovo je ključna izmjenaa omogućiće da Zavod za zapošljavanje Republike Srpske konačno dobije precizne podatke o ponudi radne snage na tržištu rada Republike Srpske. Prema predloženim rješenjima, Zavod za zapošljavanje će se moći isključivo posvetiti radu sa nezaposlenim licima koja uistinu aktivno traže zaposlenje, a ne onima koji se, radi ostvarivanja drugih prava (prije svih zdravstvene zaštite), nalaze na evidencijama nezaposlenih i ne traže posao.

Druga važna izmjena odnosi se na poboljšanje materijalnog položaja nezaposlenih lica kojima bez njihove saglasnosti, krivice ili zahtjeva, prestane radni odnos. Naime, kroz predložena rješenja produženo je trajanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i njena visina.
Maksimalna dužina trajanja prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za radnike sa najdužim stažom je sa 12 produžena na 24 mjeseca. Povećana je i visina novčane naknade koja, prema predloženom rješenju, iznosi: za lica koja su radila do 15 godina 45% prosječne plate koju su ostvarivali prije prestanka radnog odnosa (ranije 40%), odnosno, 50% (ranije 45%) plate za lica sa 15 i više godina staža.
Predložena je izmjena formule za izračunavanje najniže “garantovane” novčane naknade koja je trenutno 30% prosječne plate za prethodnu godinu (što nominalno iznosi oko 256 KM) na 80% najniže plate u Republici za tekuću godinu (što nominalno iznosi oko 360 KM), odnosno, povećanje za više od 100 KM na mjesečnom nivou.​

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
U cilju unapređivanja platnog prometa i jačanja finansijske discipline, platni promet je unaprijeđen i dograđen u 2012. godini donošenjem Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata.
Pored uspostavljanja Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata, a u cilju unapređivanja postupka prinudne naplate potraživanja na novčanim sredstvima i zaštite povjerilaca, programima rada Vlade Republike Srpske i Narodne skupštine Republike
Srpske za 2018. i 2019. godinu predviđeno je uspostavljanje Registra računa fizičkih lica,
kao jedinstvene elektronske evidencije i centralne baze podataka o otvorenim novčanim
računima fizičkih lica u bankama. U tom smislu sačinjen je Prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
Uspostavljanje Registra računa fizičkih lica će omogućiti bržu i lakšu identifikaciju računa dužnika u poreskom i izvršnom postupku, kao i u drugim sudskim postupcima, kod istraživanja sumnjivih aktivnosti, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i drugo.
Navedeno će doprinijeti efikasnijem radu nadležnih sudova, poreskih, istražnih i drugih organa kojima će biti olakšan i ubrzan pristup podacima o bankarskim novčanim računima fizičkih lica, koje neće morati, kao do sada, tražiti od pojedinačnih banaka, već direktno od Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka, a koja se ovim zakonom ovlašćuje da uspostavi i vodi Registra računa fizičkih lica.
Registri računa fizičkih lica uspostavljeni su u okruženju i zemljama Evropske unije, a uspostavljanje ovakvih centralizovanih baza podataka nalažu i međunarodni standardi i najnovija Direktiva (EU) 2018/843 koja uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama.
Programom ekonomskih reformi Republike Srpske za 2019–2021. godinu Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republike Srpske podržala ciljeve, mjere i pravce razvoja privrede Republike Srpske u periodu za koji se ovaj dokument usvaja.
Jedan od osnovnih ciljeva kojem sve ekonomije teže jeste smanjenje sive ekonomije. Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima poslovanja, ali je najizraženija u segmentu prometa robe i usluga. Stoga, jedan od najjačih alata za borbu protiv sive ekonomije jeste stvaranje jasnih uslova za evidentiranje prometa robe i usluga i uspješna kontrola tog prometa. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama predložen je u cilju jačanja kontrole prometa i usluga putem fiskalnih kasa. Naime, ovim prijedlogom precizira se izricanje zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti i jasno se određuju uslovi u kojima Poreska uprava Republike Srpske može, odnosno mora izreći tu mjeru, te se jasno određuje njeno trajanje. Takođe, kao izuzetak uvodi se mogućnost da ako poreski obveznik, u roku od 72 sata od izvršenja prekršaja za koji se izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti, plati izrečenu prekršajnu novčanu kaznu, ta mjera neće biti izvršena.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti prema odredbama važećeg Zakona izriče se uvijek u trajanju najmanje od 15 dana, a sada je predloženo njeno produženje na najmanje 30 dana, dok su u slučaju ponovljenog prekršaja za koji se izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti sankcije određene u dvostrukom trajanju, tako da mjera iznosi 60 dana. Plaćanje novčane kazne određene su od 8.000 KM do 16.000 KM, s tim da je i u ovom slučaju propisano da se mjera iz člana 85. st. 31, 33. i 34. ovog zakona neće izvršiti ukoliko poreski obveznik u roku od 72 sata od izricanja usmenog rješenja dostavi ovlašćenom inspektoru dokaz o uplati novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom za izvršeni prekršaj iz čl. 90a. ili 90b. ovog zakona.
Prilikom odmjeravanja dužine trajanja mjere zabrane obavljanja djelatnosti, kao i ostalih sankcija u ovom zakonu, predlagač je naročito imao u vidu istu mjeru u zakonima u zemljama u okruženju, kao i činjenicu da se mjera zabrane obavljanja djelatnosti prema odredbama važećeg Zakona morala izvršiti. Izmjenama Zakona propisuje se da u slučaju neizdavanja računa i neregistrovanja prometa, kao najčešćih i najznačajnijih povreda Zakona, mjera zabrane obavljanja djelatnosti zavisi od samog obveznika, odnosno mjera se neće izvršiti ukoliko obveznik u roku od tri dana dostavi ovlašćenom inspektoru dokaz o uplati novčane kazne izrečene za taj prekršaj.
U ovom dijelu bitno je napomenuti da je predlagač prilikom odmjeravanja kazni imao u vidu i odredbe Zakona o prekršajima, kojima je propisano da ukoliko okrivljeni protiv kojeg je izdat prekršajni nalog prihvati odgovornost i, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga, plati polovinu izrečene novčane kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne.
Predlažući ovakva rješenja obrađivač je imao u vidu i činjenicu da mogućnost izricanja bilo koje sankcije isključivo i uvijek zavisi od samog obveznika, jer je obveznik taj koji bira određeno ponašanje, pa samim tim i ponašanje suprotno zakonu za koje je propisano sankcionisanje.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o ličnom imenu.
Ovim zakonom uređuje se pojam, način određivanja, korišćenja i promjene ličnog imena državljana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Važeći Zakon o ličnom imenu usvojila je Narodna skupština Republike Srpske, na sjednici održanoj 30. decembra 1993. godine, s tim da je u manjem obimu mijenjan 2000. godine.
Najznačajnija novina u odnosu na važeći Zakon sadržana je u tome što je utvrđeno da se ovaj zakon odnosi na lica koja posjeduju državljanstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i upisana su u matične knjige rođenih u Republici Srpskoj.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o duvanu.
Donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o duvanu pristupilo se zbog uočenih poteškoća u primjeni važećeg Zakona o duvanu, a posebno u dijelu koji se odnosi na organizaciju proizvodnje i otkupa sirovog duvana. Predloženim izmjenama i dopunama uspostaviće se dugoročni i bolje uređeni odnosi između proizvođača duvana, organizatora proizvodnje i otkupa duvana, obrađivača duvana i proizvođača duvanskih proizvoda.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o unutrašnjoj plovidbi Republike Srpske.
Potreba za donošenjem Zakona o unutrašnjoj plovidbi Republike Srpske nastala je prvenstveno zbog činjenice da je postojeći Zakon koji je donesen 2001. godine, pretrpio tri izmjene i dopune, da su u primjeni primjećene nedorečenosti u vezi sa zahtjevima bezbjednosti plovidbe, kao i obaveze usklađivanja propisa sa pravnom tekovinom Evropske unije i praksom i standardima Savjeta Evrope.
Potreba za donošenjem novog Zakona nastala je i kao posljedica intenziviranja saobraćaja ne samo na rijeci Savi, na kojoj je uspostavljen međunarodni režim plovidbe, već i na i na ostalim plovnim putevima u Republici Srpskoj, te je neophodno održavanje plovnog puta da bi plovidba bila bezbjedna i sigurna.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o prihvatanju donatorskih sredsatva Vlade Republike Srbije u iznosu od 1.000.000,00 EUR (1.955.830,00 KM) odobrenih Republici Srpskoj kao jednokratna pomoć radi realizacije Programa podsticanja razvoja preduzetništva kod mladih do 35 godina starosti „START UP SRPSKA“, a u okviru mehanizma saradnje po Sporazumu o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije.
Doznačena sredstva iz ove odluke koristiće se za nastavak realizacije Programa samozapošljavanja i razvoja preduzetništva kod mladih do 35 godina starosti u Republici Srpskoj.
Krajnji korisnik donatorskih sredstava je Javna ustanova „Zavod za zapošljavanje Republike Srpske“.
Program realizuje Javna ustanova „Zavod za zapošljavanje Republike Srpske“, u saradnji sa nadležnim Ministarstvom rada i boračko-invalidske zaštite, koje je obavezno podnijeti izvještaj Vladi Republike Srpske o realizaciji Programa i namjenskom utrošku sredstava.
Za realizaciju ove odluke zadužuje se Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i Javna ustanova „Zavod za zapošljavanje Republike Srpske“.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o broju redovnih studenata koji se upisuju u prvu godinu prvog ciklusa studija i u prvu godinu drugog ciklusa studija u akademskoj 2019/20. godini na javnim visokoškolskim ustanovama.
Odlukom je utvrđen broj od 4.195 redovnih studenata koji se mogu upisati u prvu godinu prvog ciklusa studija u akademskoj 2019/20. godini na javne visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj i to: 2.169 redovnih studenata prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Banja Luci, 1.846 redovnih studenata prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, 130 redovnih studenata na Visokoj medicinskoj školi u Prijedoru i 50 redovnih studenata na Visokoj školi za turizam i hotelijerstvo u Trebinju.
Odlukom je utvrđen broj od 1.152 redovna studenta koji se mogu upisati u prvu godinu drugog ciklusa studija u akademskoj 2019/20. godini na javne visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj i to 667 redovnih studenata drugog ciklusa studija na Univerzitetu u Banjoj Luci i 485 redovnih studenata drugog ciklusa studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
Ovom odlukom je utvrđen manji broj studenata koji će se upisati u prvu godinu prvog ciklusa studija i u prvu godinu drugog ciklusa studija nego prethodne akademske godine. Jedan od razloga je što su javni univerziteti u svojim prijedlozima za upis predvidjeli manji broj studenata nego prošle godine.
Takođe, Ministarstvo je, uzevši u obzir, potrebe tržišta rada, broj upisanih studenata u prvu godinu akademske 2018/19. godine, te broj đaka četvrtog stepena koji ove godine završavaju srednju školu, na određenim studijskim programima smanjilo broj studenata koji su predložili javni univerziteti.

Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o potrebi organizovanja nagradne igre s ciljem suzbijanja sive ekonomije.
Nagradna igra pod nazivom „KORAK PREDUZMI-RAČUN UZMI“ počinje 1. jula 2019. godine, a izvlačenje nagrada biće organizovano u septembru 2019. godine.
Cilj nagradne igre je smanjenje stepena sive ekonomije ograničavanjem neprijavljenih transakcija putem povećanog izdavanja fiskalnih računa pri transakcijama između privrednih subjekata i potrošača.