Od “otpisanih” do najbližih SNSD-u: Kako su Banjac i Nešić dobili adut koji nisu imali

12.10.2026. | 07:22 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Koalicija DNS–NPS završila je izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske kao četvrta lista po broju glasova, osvojivši, prema nepotpunim preliminarnim rezultatima, 29.430 glasova, odnosno 5,59 odsto.

Rezultat je iznenađenje ako se ima u vidu da su ovoj političkoj grupaciji prije izbora mnogi prognozirali borbu za samostalni prelazak izbornog praga. Umjesto toga, Nenad Nešić i Darko Banjac dobili su znatno čvršću poziciju za razgovore o raspodjeli političkog uticaja unutar vladajućeg bloka, jer su iza sebe ostavili koaliciju “SP DEMOS NDP”, Ujedinjenu Srpsku i SPS.

Podrška, međutim, nije bila ravnomjerno raspoređena. Pojedine izborne jedinice pokazale su da koalicija ima uporišta na kojima može graditi dalji politički nastup, dok su slabiji rezultati u drugim dijelovima Srpske otvorili pitanje koliko je taj potencijal moguće proširiti.

Gdje su osvojili najviše glasova?

Najbolji procenat koalicija je ostvarila u izbornoj jedinici u kojoj su Derventa, Brod, Vukosavlje i Modriča, gdje je osvojila 2.690 glasova, odnosno 10,66 odsto. To je pokazatelj da DNS i NPS nisu ostali samo na prepoznatljivosti svojih lidera, već je i Banjčev zamjenik u stranci, Siniša Nikić iz Modriče baš u Posavini napravio dobar posao.

Dobar rezultat ostvaren je i u izbornoj jedinici koja obuhvata Istočno Sarajevo, Pale, Sokolac, Rogaticu i okolne opštine. Tu su osvojena 4.081 glas, odnosno 10,32 odsto. Listu je predvodio Predrag Nešić, brat predsjednika DNS-a Nenada Nešića, što ovom rezultatu daje i dodatnu političku dimenziju.

Najveći broj glasova koalicija je osvojila u izbornoj jedinici koja obuhvata Prijedor, Novi Grad, Kozarsku Dubicu, Kostajnicu, Krupu na Uni i Oštru Luku – ukupno 4.335. Tu je listu predvodio Darko Banjac, lider NPS-a, pa ovaj rezultat predstavlja važno uporište za njegovu političku poziciju.

Značajniju podršku koalicija je zabilježila i u izbornoj jedinici sa Zvornikom, Bratuncem, Srebrenicom, Vlasenicom, Milićima, Šekovićima i Osmacima, gdje je osvojila 3.732 glasa, odnosno 7,64 odsto. Izdvaja se i solidna podrška koju su dobili u bijeljinskoj regiji, kao i na području Gradiške, Laktaša, Prnjavora i Srpca.

Postoje, međutim, i sredine u kojima je podrška bila znatno slabija. U izbornoj jedinici koja obuhvata Doboj, Teslić, Stanare i Petrovo koalicija je osvojila tek 608 glasova, odnosno 1,26 odsto. Slabiji procenat zabilježen je i u banjalučkoj izbornoj jedinici. Tu su dobili doduše solidnih 4.095 glasova, ali je udio koalicije DNS-NPS zbog velikog broja glasova drugih lista iznosio 3,23 odsto.

Zajednički nastup promijenio je računicu

Posebno je zanimljivo poređenje sa izborima 2022. godine, kada su DNS i NPS nastupali odvojeno. Iako su tada pojedinačno osvajali više glasova nego što bi se moglo zaključiti iz sadašnjeg rezultata svake stranke zasebno, zajednički nastup omogućio im je da objedine podršku i zauzmu četvrto mjesto među listama.

To ne znači da je koalicija uvećala ukupan birački potencijal u odnosu na prethodne izbore. Naprotiv, poređenje sa 2022. otvara pitanje koliko su glasova izgubili, a koliko uspjeli da sačuvaju zajedničkim nastupom. Ipak, u političkom smislu, presudno je da su sada nastupili kao jedinstvena lista i ostvarili rezultat koji im daje vidljivije mjesto u odnosima unutar vlasti.

Šta četvrto mjesto znači za raspodjelu vlasti?

U politici broj osvojenih glasova nije jedino mjerilo uticaja, ali predstavlja važan argument u pregovorima. Sa 29.430 glasova i četvrtim mjestom na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, DNS–NPS može tražiti da se njegov doprinos vladajućoj većini ozbiljnije uzme u obzir.

Dodatnu težinu ovom rezultatu daje i uspjeh na nivou BiH. Prema nepotpunim preliminarnim rezultatima CIK-a, koalicija je osvojila i jedan mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji bi trebalo da pripadne Nenadu Nešiću, s obzirom na to da se nalazi na čelu kompenzacione liste.

Zato za Nešića i Banjca predstoji pitanje kako će izborni rezultat pretočiti u konkretan politički uticaj i kakvu će ulogu imati u budućim dogovorima unutar vladajuće koalicije.