Novi ustav Srpske pao u zaborav: Vlast i opozicija prebacuju odgovornost

16.05.2026. | 08:33

Novi ustav Republike Srpske, o kojem se pompezno govorilo prošle godine, više niko i ne spominje, zbog čega opozicija krivi vlast, a vlast opoziciju.

O nacrtu najvišeg pravnog akta su tokom 2025. održane javne rasprave širom Republike Srpske, te je poručeno da bi prioritet trebalo da budu vraćanje prenesenih nadležnosti te jasnije definisane zakonodavne, pravne, imovinske reforme…

Potom je uslijedilo zatišje, sve do marta ove godine, kada je Ustavni sud BiH odlučivao po zahtjevu 11 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji su pokrenuli spor protiv Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske zbog Odluke o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske, te zaključio da ta odluka nije u saglasnosti sa pojedinim članovima Ustava BiH. I onda opet – zatišje.

“Jedna u nizu laži”

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, smatra da je priča o novom ustavu bila još jedna u nizu laži i kvazipatriotske politike SNSD-a, u kojoj oni, kako kaže, “zategnu konopac na maksimum, a znamo da će popustiti pred pritiscima stranaca”.

“Oni imaju jednu priču za narod, kako oni čuvaju, ne daju i brane, kako bismo mi propali kao Republika Srpska da nije njih, a iza scene dogovaraju sve sa strancima. Koliko su spremni da se poigravaju nacionalnim temama upravo dokazuje ta priča o novom ustavu, čiji je nacrt prošao, a prijedlog nikad nismo vidjeli, što znači da se oni poigravaju najvišim pravnim aktom kao da je društvena igra”, kaže Trivićeva za “Nezavisne novine“.

I više ga, dodaje Trivićeva, ne spominju, a isto, dodaje ona, rade i sa 1.357 najavljenih referenduma o svemu i svačemu.

“To su teme na koje se treba vraćati i pitati ih gdje je novi ustav”, ističe Trivićeva.

I pitali smo ih, ali Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, lopticu prebacuje upravo na opoziciju.

Ko se izjasnio protiv

“Da bismo ga uputili u formi prijedloga treba šira politička saglasnost, odnosno dvotrećinska većina, koju sa tim ključnim rješenjima koja su predložena nije bilo moguće obezbijediti zato što su se opozicione stranke izjasnile da su protiv. Tu su razlike tolike da nije moguće približiti stavove. Mi smatramo da treba donijeti takav ustav koji bi bio bazično usklađen sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji bi podrazumijevao povratak izvornih nadležnosti Republike Srpske. Ne bi bio neusklađen sa Ustavom BiH, a bio bi u duhu izvornih dejtonskih nadležnosti. Opozicija je to ocijenila kao opasno”, rekao je Mazalica za “Nezavisne novine”.

Neka vrsta paranoje

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, kaže da je Srpskoj sigurno potreban novi ustav te je bitno, kako dodaje, da je ova tema bila u javnosti i o njoj su se oglašavali od Ustavnog suda BiH do Boračke organizacije, građana, udruženja pravnika…

“Ono što smo mi doživjeli je jedna vrsta pokušaja da se stavi Nacrt ustava van snage odlukama Ustavnog suda BiH”, rekao je Stevandić.

Dakle, zaključuje Stevandić, administrativno se pokušalo djelovati maltene i na nacrt, odnosno osnovno ljudsko pravo da se o nečemu razmišlja.

“To je već prešlo u sferu da kažemo da će nam jednog dana pokušati donositi odluke i o emocijama. U svakom slučaju, tamo postoji neka vrsta paranoje da je sve što mi radimo povezano sa nezavisnošću, tako da je i taj ustav vjerovatno sa te strane bio tretiran kao ustav o nezavisnosti, što nije tačno”, naveo je Stevandić.

Ko živi u srednjem vijeku

Na naše pitanje može li javnost biti zadovoljna onim što je urađeno unazad godinu dana na kreiranju novog ustava, Stevandić odgovara da je on jako zadovoljan.

“To je ogroman broj materijala, ali mi smo se veoma racionalno ponijeli prema tome šta je radio Ustavni sud BiH. Na nama je da ne padnemo u neku zamku. Kao što smo demaskirali Kristijana Šmita, tako ćemo demaskirati i postavku na kojoj se temelji rad Ustavnog suda BiH. Novi ustav je potrebno donositi na način da je to rezultat javne rasprave udruženja, građana, sve ono što smo mi pokrenuli, a na šta je Ustavni sud BiH reagovao kao da žive u srednjem vijeku. Znači, imamo borbu između modernog, između konsenzusa i između srednjovjekovnog i tu je negdje zapelo i sa novim ustavom Republike Srpske”, kazao je Stevandić za “Nezavisne novine”.

Radna verzija

Podsjetimo, u radnoj verziji novog ustava Republike Srpske, koja se u javnosti pojavila u martu prošle godine, predviđeno je ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske, uvođenje Vojske Republike Srpske, regulisanje pitanja Brčko distrikta, te glavnog grada i prijestonice Republike Srpske.

Sadašnji Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, što je jedan od najvažnijih datuma u istoriji Republike Srpske. U Republici Srpskoj se već odavno govori da je neophodno donošenje novog ustava s obzirom na to da je aktuelni nerijetko nasilno mijenjan, čime se, kako stručnjaci kažu, znatno otežavaju njegovo tumačenje i primjena.