Novi investitor, stare prepreke: Južna interkonekcija ponovo u zastoju

04.11.2026. | 07:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

“Južna gasna interkonekcija”, projekat gasifikacije FBiH kojim bi se BiH oslobodila zavisnosti od ruskog prirodnog gasa, u fiokama je već nekoliko godina, a ni insistiranje dvije američke administracije nije uspjelo da otkoči njegovu realizaciju.

Prvi pokušaj realizacije projekta vodila je administracija Džoa Bajdena, a nakon pobjede Donalda Trampa na izborima za američkog predsjednika, dio Trampovog tima zainteresovan za energetiku, odnosno pronalaženje novih tržišta za američki tečni prirodni gas, takođe je pokazao interesovanje za realizaciju ovog projekta.

U BiH su se ubrzo pojavili ljudi koji imaju podršku predsjednika Trampa da projekat realizuju.

Oni su kupili bh. firmu AAFS, koja je 2020. godine u Sarajevu registrovana za trgovinu avionskim gorivom, nakon što su prošle godine u Vajomingu registrovali firmu istog imena. Time su formalno postali zainteresovani investitori za realizaciju projekta, uz snažnu podršku američke administracije, što je cijelom poslu dalo posebnu težinu i značaj.

Hoće li se ponoviti scenario iz vremena Bajdenove administracije?

Međutim, ako je suditi prema trenutnim dešavanjima, čini se da bi se mogao ponoviti scenario koji smo gledali prije dvije godine, kada je za projekat bila zainteresovana administracija Džoa Bajdena, čije je interese zastupala Ambasada SAD u Sarajevu.

Američki cilj je i tada, kao i sada, bio da se u BiH izgradi infrastruktura povezana s terminalom za tečni prirodni gas na hrvatskom ostrvu Krk, čime bi BiH dobila izvor snabdijevanja gasom koji ne bi kontrolisala Rusija.

Problem s kojim se tada suočio Majkl Marfi, bivši američki ambasador, bila je hrvatska opstrukcija iz Mostara, jer je HDZ odbijao da projekat vodi sarajevsko preduzeće „BH gas“, iz straha da bi bošnjačka komponenta u FBiH mogla preuzeti kontrolu nad ovim vitalnim resursom.

Sada je, kako se čini, problem obrnute prirode. Ovog puta Bošnjaci, odnosno Sarajevo, mogli bi biti ti kojima se neće žuriti s realizacijom projekta preduzeća koje je praktično istisnulo „BH gas“ iz ovog multimilionskog posla.

Sporna dokumentacija i pitanje nove studije izvodljivosti

Kako je nedavno priznao Amer Bekan, direktor AAFS-a, „BH gas“, preduzeće koje je u prvoj fazi vodilo projekat dok je za njega još bila zainteresovana EU, sada ne može ustupiti dokumentaciju koja je tada sačinjena.

To se posebno odnosi na dokumentaciju o preliminarnim koracima i studiju izvodljivosti projekta, jer su ti dokumenti, kako ističe Bekan, u vlasništvu EU, koja ne želi da ih ustupi.

Juče smo neformalno poslali pitanje Delegaciji EU kako bismo provjerili ove navode, ali nam je kratko rečeno da nisu upoznati s tim problemom.

Pitanje smo poslali i „BH gasu“, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor.

Posebno je zanimljivo pitanje koliko bi pomenuta dokumentacija uopšte bila korisna za američki projekat, čak i pod pretpostavkom da je EU posjeduje i da ne želi da je ustupi.

Naime, kako priznaje Vedran Lakić, resorni federalni ministar, trasa koja je tada planirana više nije u opticaju zbog problema neriješene državne imovine.

Zbog toga se postavlja pitanje da li je zaista riječ o administrativnoj prepreci ili o problemu koji bi mogao poslužiti kao opravdanje za novo odgađanje projekta.

Da li se sada ponavlja spor oko kontrole nad gasovodom?

Moglo bi se posumnjati da sada „BH gas“ zapravo nema motiv da pretjerano žuri, jer bi bošnjačka komponenta mogla posegnuti za argumentom sličnim onom kojim su se Hrvati služili tokom Marfijevog lobiranja – da je projekat od vitalnog interesa za Bošnjake i da se tako važan resurs ne može prepustiti drugom preduzeću.

Podsjećanja radi, rješenje koje je HDZ predlagao tokom prethodne američke administracije bilo je osnivanje nove firme u Mostaru, koja bi vodila cijeli projekat, dok su Bošnjaci insistirali da njegov nosilac bude „BH gas“.

Američka administracija priklonila se rješenju prema kojem bi projekat vodio „BH gas“, jer je riječ o preduzeću koje već postoji, čime bi se dobilo na vremenu.

Hrvatske interese planirali su zadovoljiti promjenom uprave, kojom bi Hrvati dobili veća prava odlučivanja unutar „BH gasa“.

Pod američkim pritiskom taj prijedlog je prihvaćen, a u federalnom parlamentu usvojen je i odgovarajući zakon.

Međutim, nakon toga uslijedile su neformalne opstrukcije njegove realizacije iz Mostara, sve do američkih izbora, kada je došlo do promjene pristupa projektu i pojave američkog investitora.

Novi investitor, stare prepreke

Opstrukcije koje su se pojavile tokom ove godine objašnjavane su izbornom kampanjom i najavama da će problem biti riješen nakon završetka izbora.

Sada se čini da je problem potreba za izradom nove studije izvodljivosti, što bi ponovo moglo potrajati duži period.

Narednih sedmica i mjeseci biće zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri će se bošnjački politički predstavnici saglasiti s tim da neće kontrolisati ovako važan resurs.

Iz razgovora s američkim zvaničnicima prije nekoliko mjeseci saznali smo da SAD bošnjačke interese žele zaštititi tako što bi „BH gas“ i dalje ostao ekskluzivni uvoznik pomenutog gasa nakon realizacije projekta, prenose Nezavisne.

Međutim, i dalje je otvoreno pitanje u kojoj mjeri bi takvo rješenje zadovoljilo bošnjačke interese.

Nije tajna ni da Mostar nije u potpunosti zadovoljan veličinom dijela posla koji bi pripao tamošnjim firmama, jer bi glavnu riječ u realizaciji projekta praktično vodio isključivo američki investitor.