Nismo sami u izbornim “ponavljanjima”: Pogledajte kako su Nijemci glasali za iste kandidate nakon više od dvije godine!
15.01.2026. | 06:56U Republici Srpskoj se pripremamo za ponovljene prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za 8. februar 2026. godine, samo na 136 biračkih mjesta gdje je, kako CIK BiH smatra, bilo nepravilnosti tokom izbornog dana 23. novembra prošle godine. Mnogi se pitaju: Kako je moguće da se izbori “nastave” nakon dva i po mjeseca, sa istim kandidatima i samo djelimično?
Da li je ovo samo naš “balkanski cirkus” ili se slično dešava i u razvijenim evropskim demokratijama? Teško je pronaći ovakav apsurd kao kod nas, ali pronašli smo jednu situaciju sa izborima koja potvrđuje da se i u Evropskoj uniji može dogoditi na prvi pogled nezamislivo.
Pogledajte slučaj iz Berlina, glavnog grada Njemačke – jedne od najstabilnijih ekonomija i demokratija u Evropi.
Šta se desilo u Berlinu 2021. godine?
Na saveznim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, održanim 26. septembra 2021. godine, u Berlinu je došlo do pravog haosa na biračkim mjestima. Nedostatak glasačkih listića, pogrešni listići, dupli glasači, produženo glasanje čak i nakon što su izlazne ankete već objavljene – sve to je dovelo do optužbi za nepravilnosti. Njemački Ustavni sud, nakon dugotrajnih istraga i žalbi, u decembru 2023. godine donio je odluku: Rezultati se poništavaju samo na 455 biračkih mjesta (od ukupno oko 2.256 u Berlinu), što je obuhvatilo stotine hiljada glasača.
A sada ono najzanimljivije: Ponovljeno glasanje održano je tek 11. februara 2024. godine – dakle, više od dvije godine i četiri mjeseca nakon originalnih izbora! Glasalo se za iste stranke i kandidate, na istim listama, ali samo na problematičnim lokacijama. Ovo je bio prvi put u istoriji poslijeratne Njemačke da se savezni izbori ponavljaju djelimično, i to poslije toliko vremena.
Rezultat? Male promjene u sastavu parlamenta, ali sistem je na kraju preživio bez većih potresa.
Ipak, i ova situacija iz Njemačke razlikuje se od aktuelne u Republici Srpskoj po tome što je kod njih izborna komisija na vrijeme završila svoj posao, proglasila rezultate i izbjegla pravni vakum, a država je dobila vladu već nakon mjesec i po dana i sa spornim glasovima iz Berlina. Strankama je ostavljena mogućnost da se dalje žale, najprije u Bundestagu, a zatim i pred Saveznim ustavnim sudom pred kojim je održana i usmena rasprava tokom koje su se sve strane čule i gdje je Sud aktivno ispitivao argumente kako bi razriješio izbornu zavrzlamu.
Dakle, sporni berlinski glasovi su bili uračunati i služili su kao osnova za mandate dvije i po godine, dok se sud nije oglasio. Sistem je u Njemačkoj dizajniran da minimizuje haos: prvo se vlada formira, pa se ispravljaju greške. To pokazuje zašto je u stabilnim demokratijama takvo kašnjenje moguće bez krize.
Pitanje je onda samo zašto Kristijan Šmit, koji dolazi baš iz te Njemačke, kad je već ranije nametao izmjene Izbornog zakona BiH nije preuzeo i neka dobra rješenja iz svoje zemlje koja sprečavaju haos, štite institucije i stabilizuju situaciju dok se ne razriješe sumnje u neregularnosti.
Umjesto toga, kod nas se manje od 450 hiljada listića prebrojava više od mjesec dana, a onda se ponovo otvara izborni proces i pokreću procedure poslije kojih će građani u najboljem slučaju dobiti predsjednika Republike Srpske sa mandatom od osam mjeseci. Da li se onda ovdje želi razriješiti kriza koja je započela presudom Suda BiH koji je oduzeo mandat predsjedniku ili možda konstantno otvoren izborni proces, da ne kažemo požar, u ionako izbornoj godini u Republici Srpskoj ima sasvim drugu pozadinu.
