“Nemaju korist, a trpiće rizik”: Više od 80 odsto građana uz Unu planove Hrvatske o Trgovskoj gori vidi kao ekološku nepravdu

28.09.2026. | 11:04 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Građani pograničnih opština uz rijeku Unu, njih više od 80 odsto, namjeru Hrvatske da u blizini skladiti nuklearni otpad u velikoj mjeri doživljava kao ekološku nepravdu, izjavio je Srni profesor Velibor Lalić, koautor rada o ovoj temi.

Ispitanici smatraju da nije pravedno da stanovništvo u BiH bude izloženo mogućim rizicima zbog plana Hrvatske da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad, iako nije učestvovalo u njegovom stvaranju, niti od njega ima bilo kakvu korist.

“To je snažna poruka donosiocima odluka u Hrvatskoj, u BiH, kao i međunarodnim institucijama”, ocijenio je Lalić i istakao da to predstavlja nadnacionalno pitanje od opšteg značaja za sve koji tu žive – bez obzira na nacionalnost ili teritorijalnu pripadnost.

On smatra da nalazi istraživanja u radu “Ekološka nepravda u sporu oko lokacije prekograničnog radioaktivnog otpada: Implikacije po društvenu održivost u pograničnim zajednicama BiH”, koji je objavljen u međunarodnom naučnom časopisu “Održivost”, mogu biti od značaja kao podrška institucijama BiH, kao i pravnim i ekspertskim timovima.

“Time slučaj Trgovske gore dobija znatno veću međunarodnu vidljivost, budući da je do sada uglavnom ostajao u lokalnim i regionalnim okvirima. Glas ljudi iz potencijalno ugroženih zajednica može imati posebnu snagu, ali samo ukoliko se pravilno artikuliše i usmjeri”, naveo je Lalić.

Lalić je naveo da za stanovništvo Trgovska gora nije samo tehničko pitanje skladištenja radioaktivnog otpada, već se tiče egzistencije i opstanka na tom prostoru.

“Riječ je o percepcijama iskazanim u ovom uzorku, a ne o direktno izmjerenom objektivnom riziku. To je važno ograničenje koju u radu jasno postavljamo”, napomenuo je Lalić.

Napomenuo je da rad nudi empirijske dokaze da postoji visok nivo neslaganja lokalnog stanovništva sa projektom “Trgovska gora”.

“Ovim radom, koji je teorijski utemeljen na konceptu ekološke pravde, taj utisak je empirijski potvrđen i naučno verifikovan u uticajnom časopisu koji je rangiran na prestižnoj bazi”, naveo je Lalić i dodao je istraživanjem obuhvaćeno 385 stanovnika.

On je naveo da se se tako otvara mogućnost korištenja nalaza istraživanja u političkom dijalogu, komunikaciji sa međunarodnim institucijama i potencijanim pravnim postupcima, a korist mogu imati i same lokalne zajednice.

Lalić je naveo da je saradnja sa stručnjacima iz oblasti bezbjednosti i upravljanja rizicima iz Banjaluke, Sarajeva i Beograda, te predstavnicima organizacije “Grin tim” iz Novog Grada, proizašla iz istraživanja o uticajima projekta “Trgovska gora” na stanovništvo u Novom Gradu, koje je sproveo 2023. godine.

“Austrija je važan član tima, pa je saradnja sa profesorom doktorom Vladimirom Cvetkovićem sa Univerziteta u Beogradu i Tehničkog univerziteta u Leobenu važna jer je njegovo iskustvo u objavljivanju u vrhunskim naučnim časopisima bilo od posebnog značaja da rad zadovolji visoke standarde časopisa sa citatne baze /Veb of sajns/”, objasnio je Lalić.

On je istakao i doprinos studenata, tada četvrte godine Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci Tijane Vukojević, Dušana Ponjorca, Nikole Prelo i Nemanje Tešića, te izrazio zadovoljstvo što mladi pokazuju interesovanje o značajnim društvenim pitanjima.

Lalić je ukazao da su tehnički aspekti skladištenja veoma značajni, ali da predstavljaju samo jednu dimenziju problema, te naglasio važnost i društvenih aspekata koji se manifestuju kroz asimetriju društvene moći.

“Slučaj Trgovske gore je specifičan po tome što se odluka donosi u jednoj, dok se štetni uticaji dominantno očekuju u drugoj zemlji, koja je suštinski isključena iz procesa i nema stvarne mehanizme da utiče na odluku. Učešće mora biti suštinsko, a ne samo formalno, deklarativno”, ukazao je Lalić.

On je rekao da je uobičajena praksa u svijetu da zajednice u čijoj blizini se odlaže otpad imaju i značajne ekonomske koristi jer su izložene riziku, dok u slučaju Trgovske gore građani BiH ostaju samo sa rizikom.

Lalić je ukazao da Espo i Arhuska konvencija, čije su potpisnice i BiH i Hrvatska, obavezuju zemlju koja planira takve projekte da sprovede procjenu prekograničnog uticaja, da obavijesti i konsultuje susjednu zemlju i njeno stanovništvo, te da te konsultacije uzme u obzir prilikom donošenja konačne odluke.

On je napomenuo da je upravo proceduralni dio, odnosno istinsko uvažavanje mišljenja pogođenih zajednica, a ne samo formalno obavještavanje, ono što rezultati istraživanja dovode u pitanje.

“Nalazi ovog istraživanja pokazuju da praksa u ovom slučaju, iz ugla naših ispitanika, značajno odstupa od duha navedenih međunarodnih konvencija”, rekao je Lalić.

Prema njegovim riječima, percepcije stanovništva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH su vrlo slične kada je riječ o raspodjeli potencijalnih rizika i koristi, pravu na učešće i odlučivanje, te uvažavanju interesa pogođenih zajednica.

Autori rada su Velibor Lalić sa Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjaluci, Armin Kržalić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, Vladimir M. Cvetković sa Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu i Tehničkog univerziteta u Leobenu, Milan Lipovac sa Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu i Mario Crnković iz organizacije “Grin tim” iz Novog Grada.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško kao i postojeći institucionalni otpad sklasišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.