Nema dovoljno sluha: BiH tri godine bez strategije za borbu protiv rasturanja droge

27.04.2026. | 07:31

Već treću godinu BiH je bez strategije čiji je cilj, između ostalog, borba protiv rasturanja droge.

Dokument Državna strategija nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH za razdoblje 2018-2023. je, kao što proističe iz njegovog naziva, istekao, tako da formalno više nije važeći kao propis.

Šta su ciljevi dokumenta

Ciljevi ovog akta su, između ostalog, očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, sprečavanje i smanjivanje zloupotrebe droga i drugih sredstava ovisnosti, posebno među djecom i mladima, smanjivanje dostupnosti droga na svim nivoima i svih oblika kriminala koji se odnose na zloupotrebu narkotika.

Pojedini delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH su se u delegatskim pitanjima raspitivali kada će biti donesena nova strategija. Delegat Kemal Ademović je takvo pitanje postavio Savjetu ministara BiH.

“Usvajanje te strategije predstavlja prioritetan zadatak, koji se direktno odnosi na očuvanje nacionalne sigurnosti, vladavinu prava i zaštitu javnog zdravlja svih građana. Trenutno stanje, u kojem je prethodni strateški okvir prestao važiti još 2023. godine, dovelo je do određenog institucionalnog vakuuma koji ozbiljno narušava sposobnost države da sistemski i koordinirano odgovori na sve kompleksnije izazove narko-kriminala”, naveo je Ademović.

Temelj za rad institucija

On ističe da Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga jasno nalaže postojanje ovakvog dokumenta kao temelja za rad svih nadležnih institucija, a svaki dan bez važeće strategije produbljuje pravnu nesigurnost i slabi operativnu moć agencija za sprovođenje zakona.

“Geostrateški položaj BiH na takozvanoj balkanskoj ruti čini našu državu nezaobilaznim tranzitnim koridorom za krijumčarenje različitih vrsta narkotika prema Evropskoj uniji, što sa sobom nosi ogroman rizik od jačanja lokalnih kriminalnih struktura i povećanja dostupnosti opasnih supstanci na domaćem tržištu. Strategija je jedini mehanizam koji može osigurati čvrstu i obavezujuću koordinaciju između Ministarstva sigurnosti, Granične policije BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozorio je Ademović.

Nema dovoljno sluha

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, ističe da neki još važniji dokumenti čekaju na usvajanje, pa ne iznenađuje što je takva sudbina i ove strategije.

“BiH je na ‘balkanskoj ruti’, a nažalost, prema svim podacima koji postoje i za koje bih rekao da se i kriju od javnosti, ogromna količina droge se konzumira u BiH. Sve su to više nego zabrinjavajući podaci koji treba da natjeraju vlast da donese odgovarajuću strategiju”, rekao je Hadžović.

Prema njegovim riječima, u ovom sazivu Savjeta ministara BiH nema dovoljno sluha za probleme bezbjednosti.

“Recimo, vidjeli smo slučaj hapšenja čitave smjene policajaca, ali nema reakcije nadležnih službi, tako da je i ovo još jedan, ja bih rekao, dokaz nemara, odnosno neposvećenosti problemima koji se odnose na sigurnost, odnosno ono što najviše opterećuje građane i izaziva zabrinutost”, rekao je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine“.

Ministarstvo: Nema konsenzusa

U političkim krugovima može se čuti da je usvajanje ove strategije neizostavan korak u procesu evropskih integracija pošto EU očekuje od BiH potpuno usklađivanje s modernim standardima nadzora nad drogama.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da je Savjet ministara BiH u julu 2023. godine formirao Radnu grupu za izradu Prijedloga državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga i Državnog akcijskog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u BiH 2024-2028. godina.

“Radna grupa još nije postigla konsenzus u vezi sa tekstovima dokumenata”, rekli su u Ministarstvu bezbjednosti BiH za “Nezavisne novine”.