FOTO: AGENCIJE
Nema dogovora u PIC-u: Kada Kristijan Šmit odlazi iz BiH?
19.05.2026. | 07:20Sudeći prema trenutnom razvoju događaja, postoji realan scenario da će Kristijan Šmit na dužnosti vršioca dužnosti visokog predstavnika ostati još neko vrijeme, možda čak i naredne godine.
Naime, kako saznajemo iz diplomatskih krugova, i dalje postoji neslaganje u okviru Savjeta za provođenje mira o tome ko bi mogao da zamijeni Šmita. Jedino sa čima se svi slažu je, kako saznajemo, da se visoki predstavnik neće birati u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao što smo i mi već ranije pisali.
O OHR-u odlučiti zajednički
Problem je u tome što Evropljani žele da aktivno učestvuju u odabiru Šmitovog nasljednika i ne žele prihvatiti da bilo koja zemlja članica, ma koliko imala uticaja, jedina odlučuje o tome ko bi ta osoba mogla biti. Prevedeno sa diplomatskog na običan jezik, EU ne želi da Amerikanci sami, bez konsultacija s saveznicima, odaberu ko će biti ta osoba.
Kao argument koji Evropljani koriste je da plaćaju više od pola budžeta i da žele da imaju uticaj na to kako se njihov novac troši.
Ovo praktično znači da iz kombinacije otpada bivši italijanski diplomata Antonio Zanardi, koji je bio američki prijedlog. Čini se da sve manje šansi ima i Dama Karin, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, ali, kako saznajemo, ona nikada nije bila formalno u kombinaciji da zamjeni Šmita, već se spominjala neformalno kao mogući kandidat.
Zanimljivo je i da se načelno ne odbija ni mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Evropljanin. Jedini uslov je da se zemlje kvinte moraju saglasiti, a ne zemlja ili kontinent odakle dolazi.
Šmit iz Sarajeva odlazi u penziju?
Ako ostane trenutno razumijevanje o tome da će se o Šmitovom nasljedniku odlučivati zajednički, izuzetno je teško očekivati da bi do dogovora moglo doći u junu, na narednoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira, kao što bi to priželjkivale SAD. Kako smo saznali, svi imaju interes da se to pitanje riješi što prije, dijelom i zbog toga što se želi izbjeći da se u oktobru i novembru u istom paketu raspravlja o produženju mandata misiji EUFOR Althea u BiH, što se ne može sprovesti bez ruskog pristanka, i o novom visokom predstavniku. Ako je tačno da konkretnih kandidata još nema, i ako se pokaže da u junu ne dođe do izbora novog visokog predstavnika, onda je vrlo izvjesno da će izbor sačekati narednu godinu da se ne pomiješaju ova dva pitanja, što znači da će Šmit iz Sarajeva otići u penziju 2027, onako kako je i planirao još prošle godine.
Državna imovina sporna
Kako saznajemo, medijski napisi o tome da je među članovima kvinte nastalo neslaganje oko rješavanja pitanja državne imovine su tačni, ali ne iz razloga koji su navedeni. Pitanje državne imovine nije bilo sporno zbog američkog projekta Južne interkonekcije, za koju je, kako saznajemo, rješenje ponuđeno. Kako saznajemo, predloženo je da se putem državne komisije iz kompleksa državne imovine izvuku dijelovi koji su potrebni za realizaciju projekta, kao što je to već rađeno ranije u nekoliko navrata. Pitanje državne imovine otvoreno je zbog prijedloga SAD da se zatvori OHR, odnosno tokom pregovora sa Šmitom o zatvaranju kancelarije. Svi su se, kako nam je rečeno, s tim složili, uključujući i Šmita, ali da je postalo jasno da se to ne može desiti ako ne bude bilo riješeno pitanje državne imovine, zato što je to preostao uslov iz paketa 5+2. S obzirom na to da se pitanje državne imovine ne može otvoriti tokom izborne kampanje, jasno je i da se prije izbora ne može riješiti sudbina OHR-a.
Južna interkonekcija
Inače, kad je riječ o Južnoj interkonekciji, puno je važnije pitanje usklađivanje projekta s evropskom regulativom, što je sada i formalno postalo obaveza u sporazumu koji je BiH potpisala s Hrvatskom. Drugim riječima, čim se i ako se riješe ta sporna pitanja sa Briselom, projekat će biti nastavljen, čak iako ne bude riješena državna imovina, prenose Nezavisne.
Bilo kako bilo, barem kad je u pitanju OHR, čini se da je na djelu pomalo ironična situacija – Amerikanci, koji su se uvijek zalagali za OHR, žele da se on što prije ugasi, a Evropljani, koji su ga oduvijek željeli zatvoriti, sada se zalažu da on postoji.
