Najnoviji izvještaj Savjeta Evrope: Republika Srpska stigmatizuje kritične glasove

06.03.2024. | 07:12

Republika Srpska donosi zakone dizajnirane s ciljem da se stigmatizuju kritični glasovi, stoji u najnovijem izvještaju Savjeta Evrope o slobodi medija u Evropi, koji je objavljen u utorak.

“U julu 2023. godine Republika Srpska je ponovo kriminalizirala klevetu i uvredu uprkos velikom protivljenju međunarodnih i domaćih organizacija za slobodu medija čija analiza ukazuje da zakon krši međunarodne standarde ljudskih prava. Zakon je dio paketa zakona, uključujući zakon o ‘stranim agentima’ koji je prošao prvo glasanje u Narodnoj skupštini”, stoji u izvještaju.

Kritike su upućene i Kantonu Sarajevo zbog zakona koji ima za cilj regulaciju remećenja javnog reda i mira.

“Ovaj zakon proširuje definiciju javnog mjesta na područje interneta. Grupe za slobodu medija pozvale su na ukidanje ovog zakona, jer uključuje nejasne definicije koje bi ostavile širom otvorena vrata za zloupotrebe i ozbiljno narušile slobodu izražavanja”, naglasili su.

Takođe su pozvali na rješenje problema finansiranja javnog servisa BiH, ocjenjujući da bi nastavak trenutne situacije ovu medijsku kuću doveo u ozbiljan rizik.

Kritike su upućene i Hrvatskoj zbog zakona kojim bi Vlada te zemlje, kako je istaknuto, mogla primorati novinare da se registruju i zabrani im kritiku rada sudova i tužilaca.

“Mogao bi ih primorati da otkriju svoje izvore svom uredniku na zahtjev, uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon ‘ilegalnog’ sticanja informacije te uvesti mjere medijskog savjeta koje će birati većina u parlamentu”, naveli su.

Kritičari upozoravaju da će ako bude usvojen taj zakon “dokrajčiti nezavisno novinarstvo u Hrvatskoj” i oblikovati “novu eru medija pod državnom kontrolom”, u neskladu s evropskim standardima.

Kritike su upućene i na stanje medija u Srbiji, ali i na Kosovu, gdje se, kako je istaknuto, srpski novinari suočavaju s diskriminacijom prilikom pristupanja mjestima izvještavanja u javnim institucijama, a policija ne pruža adekvatnu zaštitu.

Najviše kritike upereno je ka Rusiji, gdje, kako je naglašeno, vlasti strane novinare koriste kao taoce. Osim toga, tvrde da vlasti te zemlje prijete i vrše pritisak na ruske novinare i u Rusiji, ali i u egzilu.

I u cijeloj EU, kako je naglašeno, došlo je do pogoršanja položaja novinara, a raste broj prijetnji, političkih pritisaka i pokušaja špijuniranja novinara korištenjem ilegalnih softvera i aplikacija. Povećan je broj “slap” tužbi protiv novinara, a prisutni su i pokušaji stavljanja medija pod kontrolu, kao i napadi na javne emitere.

“Uređivačka nezavisnost novinara, definisana kao pravo da svoj posao obavljaju u skladu sa svojom profesionalnom etikom, bez nepotrebnih pritisaka iz redakcije i izvan nje, bila je pod pritiskom 2023. godine jer su se novinari sukobili sa vlasnicima medija u nekoliko zemalja, posebno u vezi s imenovanjem njihovih glavnih urednika ili drugih najviših uređivačkih pozicija”, istaknuto je.

Ipak, dodaju da su evropske institucije i značajan broj zemalja članica konačno shvatile ozbiljnost situacije i podvukle krucijalnu važnost slobodnog novinarstva.

“Pokrenuto je nekoliko hrabrih inicijativa za bolju odbranu sigurnosti novinara i stvaranja povoljnijeg okruženja za slobodu medija”, istaknuto je.

Dodali su i da je Evropski sud za ljudska prava donio nekoliko presuda u kojima je spomenuto da bi mediji morali imati najširi mogući stepen zaštite.

Savjet Evrope je, kako ističu, pokrenuo nekoliko inicijativa i projekata s ciljem obuke za novinare, javne zvaničnike i advokate u vezi sa slobodom izražavanja i medija u jugoistočnoj Evropi, Ukrajini, Azerbejdžanu, Gruziji i Moldaviji.