Mogu li se pomiriti Krajina i Srpska demokratska stranka

18.11.2023. | 09:11

Kada je Aleksandar Petković u februaru ove godine objelodanio da više neće biti odbornik Srpske demokratske stranke (SDS) i da će djelovati kao nezavisan odbornik, to je značilo da je najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj ostala bez jedinog predstavnika u Skupštini grada Banjaluka.

“Član SDS-a bio sam tri decenije i ne želim više da se valjam u živom blatu”, rekao je tada Petković, što je za renome SDS-a bio još jedan težak udarac, jer je stranka od izbora 2020. godine imala više odlazaka nego pristupnica u Banjaluci.

Samo u tom periodu promijenila je dva predsjednika Gradskog odbora.

Prvo je, na inicijativu bivšeg predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i drugih članova, banjalučki odbor preuzeo Milan Radović, nekadašnji visoki funkcioner DNS-a, ali nakon što je on ubrzo nestao sa javne scene (nezvanično je otišao u SAD), na mjesto prvog čovjeka GO stigao je Željko Raljić. U međuvremenu se Radović i potpuno iščlanio iz SDS-a, te je kratko naveo da napušta stranku i politiku uopšte.

Dok se zvanični rezultati rada Željka Raljića očekuju na narednim lokalnim izborima, koji će biti održani 2024. godine, o dešavanjima u banjalučkom odboru SDS-a prije mjesec dana ponovo se oglasio Petković, saopštivši prvo da je zvanično potpisao ispisnicu iz stranke, a onda i poželjevši “sreću svima koji žele da nastave sa poltronskim odnosom”.

“Da sam predsjednik GO SDS-a Banjaluka, podnio bih ostavku, ne zbog sebe već zbog ponižavanja Banjaluke koje traje godinama, ako ne i duže. Da Banjaluka nema nikoga u vrhu stranke od pet najvažnijih stranačkih funkcija pokazuje maćehinski odnos vrha stranke prema Banjaluci, a samim tim i prema Krajini, koja čini više od 60 odsto biračkog tijela u Republici Srpskoj”, napisao je tada Petković, koji je spas već našao u dojučerašnjem političkom protivničkom DNS-u.

Sunovrat SDS-a u Banjaluci, ali i u većem dijelu Krajine, ne traje samo od prethodna dva izborna ciklusa, smatraju oni koji prate ova dešavanja.

Mladen Bubonjić, komunikolog, ističe da se sve može posmatrati iz više uglova. Na početku, navodi, to je loš izbor stranačkog kadra i loš rad na terenu.

“Sama činjenica da su ‘državotvorna stranka’ ne donosi glasove. Bez kvalitetnih kadrova i predanog rada na terenu teško je očekivati uspjeh”, jasan je Bubonjić.

“Kada nakon nekoliko izbornih ciklusa nema značajnijih rezultata koji bi stranačkom kadru omogućilo dobre apanaže, u ovakvom političkom habitusu je očekivano da dođe do osipanja kadra i prelaska u stranke koje im mogu ponuditi neke benefite. Dakle, oportunost članstva je svakako jedan od značajnijih faktora za pad SDS-a u Banjaluci”, dodao je Bubonjić.

Goran Dakić, novinar, kaže za “Nezavisne novine” da je SDS u Banjaluci statistička greška, a da rukovodstvo stranke za to i ne mari.

“Tako je bilo, tako jeste i tako će biti. Krajina, naravno, ima najveći politički potencijal. Politička moć SDS-a, s druge strane, godinama je, ako ne i decenijama, koncentrisana u drugim regijama, najviše romanijskoj. I dabome da tamošnjim knezovima ne pada na pamet da jačaju SDS u Krajini i Banjaluci, jer će se, u nekom trenutku, to tijesto dići i onda zbogom, Romanijo. Stranka koja se tako odnosi prema najvećem gradu Srpske ni ne zaslužuje bolji status”, naglasio je Dakić.

Prvi čovjek SDS-a Milan Miličević kaže da je GO u Banjaluci u mnogo boljoj situaciji od dolaska Željka Raljića, ali priznaje da je vođenje stranke bilo jako loše.

“Mnogo je tih problema, između ostalih i pogrešna kadrovska politika, nametanje ljudi, čak i predsjednika GO SDS-a od strane tadašnjeg rukovodstva, što mislim da nije dobro. Drugo, mislim da je Banjaluka kadrovski potencijal za sve političke partije, pa je metodama političke korupcije koju sprovodi SNSD bila idealno tržište za kupovinu i prodaju i odbornika i poslanika”, poručio je Miličević.

On tvrdi da će se za SDS situacija u Banjaluci promijeniti već na narednim izborima.

“Ne smije biti cilj da SDS ima ispod tri odbornika u Banjaluci”, kazao je Miličević, dodajući da ne isključuje ni mogućnost da stranka predloži i kandidata za gradonačelnika.

“Naravno, to će odlučiti organi Gradskog odbora, da li ćemo ići samostalno ili ćemo podržati nekog drugog kandidata”, naveo je on za “Nezavisne novine”.