Ministarstvo zdravlja: Iznose se nepotpune informacije u vezi sa pravom na naknadu roditelju/njegovatelju

15.06.2023. | 13:23

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske saopštilo je danas da se u današnjim istupima nekoliko majki, organizacije “Restart Srpska” i Liste za pravdu i red u vezi sa ostvarivanjem prava na naknadu roditelj-njegovatelj/njegovatelj, iznose nepotpune informacije, a istovremeno zanemaruju neke činjenice.

Iz Ministarstva ističu da je naknada roditelju-njegovatelju/njegovatelju specifično pravo i da podrazumijeva posebnu cjelodnevnu njegu, a da je Republika Srpska među prvima uvela pravo na ovu naknadu, te potom i povećala iznos sa prvobitnih 100 KM na 650 KM, koliko trenutno iznosi naknada.

“Za prava iz sistema socijalne, dječije i porodične zaštite se svake godine izdvaja više novca, a za ovu godinu za prava korisnika socijalne zaštite koja se finansiraju iz budžeta Republike planirano oko 49,2 miliona KM, a za sva prava iz oblasti dječije zaštite više od 140 miliona KM”, naglasili su iz Ministarsta.

U saopštenju se dodaje da sistem socijalne i dječije zaštite u Republici Srpskoj prepoznaje i uvažava specifičnost položaja djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica, pruža neophodnu podršku, te se u saradnji i po zahtjevima saveza i udruženja koji okupljaju lica sa invaliditetom i djecu sa smetnjama u razvoju, u kontinutitetu radi na unapređenju i proširenju njihovih prava.

Iz Ministarstva su pojasnili da ovo pravo podrazumijeva preduzimanje medicinskih i nemedicinskih radnji od roditelja-njegovatelja i da je to isključivo njega koja se pruža u kućnim uslovima, što je prevencija smještaja u ustanovu socijalne zaštite.

“Nije svim licima koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći potrebna posebna njega, odnosno cjelodnevna njega, već je prilikom uvođenja ovog prava ono definisano kao važan iskorak prema osobama sa najtežim oblicima invaliditeta i podrška njihovim porodicama”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su povodom istakli da određivanje najcjelishodnijeg oblika zaštite djece vrše stručne Komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju.

“Tako da nije moguća pravna analiza najsloženijih stručnih poslova. Odgovornost je prepuštena struci i najkompetentnijima, kako bi se sredstva za ovu namjenu usmjerila ka onima kojima su najpotrebnija”, navodi se u saopštenju.

Ujedno, dodali su iz Ministarstva, djeca čiji roditelji nisu njegovatelji nisu na bilo koji način uskraćena za podršku.

“Osim toga, korisnici mogu da ostvare i druga prava kao što su pravo na naknadu plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege i brige o djetetu sa smetnjama u razvoju, uključivanje u proces školovanja, troškove prevoza za dijete i pratnju, te uključivanje u različite defektološke i logopedske tretmane”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su napomenuli i da su svjesni značaja uključivanja djece sa poteškoćama u razvoju u programe specijalizovanih centara, te pojasnili da djeca kojima je komisija utvrdila potrebu za posebnom njegom, nažalost, zbog svog stanja nisu u mogućnosti da budu uključena u bilo kakav proces školovanja, osposobljavanja ili dnevne brige u specijalizovanim centrima koji pružaju te vrste socijalnih usluga.

Ministarstvo podsjeća i da subjekti socijalne i dječije zaštite prolaze i stručne obuke, kako bi se osigurala vjerodostojna interpretacija ovih prava, u skladu sa Međunarodnim sistemom procjene funkcionalnosti.

Korisnici uvijek mogu koristiti i pravo na žalbu drugostepenom organu ili pokretanje upravog spora kod nadležnog suda, za zaštitu prava, napomenuli su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Dodaju da je potrebno znati da djeca sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom najveći dio svojih prava ostvaruju na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti, tokom cijelog života, dok Zakon o dječjoj zaštiti daje dodatnu podršku porodici.

Istovremeno, podsjećaju iz Ministarstva, jedinice lokalne samouprave, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, takođe mogu svojom odlukom, u skladu sa potrebama stanovništva, utvrditi i druga prava i usluge za svoje građane.