Kristijan Šmit večeras nameće izmjene Izbornog zakona BiH?

Kristijan Šmit, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, nametnuće večeras izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, saznaju N1, Avaz i Nezavisne iz diplomatskih izvora.

Šmit je odluku prvobitno donio 27. jula ove godine, doduše drugačiju od one koja je trebala biti donesena. Onda je odlučio da da rok šest sedmica političarima u BiH da se dogovore. No, do toga nije došlo.

Šmit će navodno nametnuti djelimično modifikovane izmjene u odnosu na one koje su objavljene u julu. Nije još jasno da li ostaje izborni prag od tri posto. Broj delegata u Domu naroda PSFBiH biće 23, dok će za donošenje odluka biti dovoljno 11 “ruku”, umjesto dosadašnjih šest, piše “N1“.

Podsjetimo, kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, Šmit je tada donio samo paket transparentosti.

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 evra), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definisan je i zabranjen govor mržnje.

U nacrtu odluke u julu tada je navedeno da su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcionisanje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

U nacrtu odluke uz ostalo je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu”.

(Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.)

Šmit je nakon burnih reakcija poručio kako mu cilj nije “podjela BiH na etničke regije”.

Ovaj nacrt izazvao je i talas protesta ispred OHR-a. Osim građana, na protestima održanim 25. jula prisustvovali su predstavnici političkih stranka. Nakon ovih protesta, Šmit se odlučio samo za tehničke izmjene koje se tiču transparentnosti. Drugi protesti održani su 7. septembra, a građani su poslali poruke Šmitu. Poručeno je kako žele građansku BiH, a ne etnički podijeljenu zemlju.

 

 

Ostavite komentar: