Krišoku u utorak ističe mandat: Da li Amerikanac ostaje na čelu OHR-a?

13.07.2026. | 07:02 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Američkom diplomati Luisu Dž. Krišoku u utorak, 14. jula ističe “mandat” vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH, koji je dobio kao svojevrsno prelazno rješenje do postizanja dogovora između svjetskih moćnika o novom šefu OHR-a, ali analitičari više vjeruju u opciju da će on, ipak, malo duže ostati u toj fotelji.

Krišok je 1. jula sa pozicije zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt postao prvi diplomata koji je postavljen na čelo OHR-a u svojstvu vršioca dužnosti visokog predstavnika i prvi Amerikanac na tom mjestu, a to je posljedica aktuelnog jaza između Vašingtona i Brisela u pogledu na protektorat u BiH.

Ozbiljnije polemike o visokom predstavniku su otvorene u maju nakon što je Kristijan Šmit, koji od dolaska u OHR 2021. nema podršku Srpske, jer nije imenovan u skladu sa Dejtonskim sporazumom, podnio ostavku kao i sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) na kojoj je potvrđen novi pogled SAD na Kancelariju visokog predstavnika (OHR).

U igri više kandidata i više scenarija

Neimenovanje novog visokog predstavnika na zasjedanju PIK-a 3. i 4. juna, uz povišen ton u komunikaciji između SAD i Evrope po završetku, produbilo je rascjep u međunarodnoj zajednici u pogledu na OHR do te mjere da su SAD upozorile da bi mogle preispitati ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH.

U susret sjednici je otkriveno da je Antonijo Zanardi Landija, italijanski diplomata, favorit SAD-a, a Rene Trokaz, koga je predložila Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije, kandidat EU, ali odluke nije bilo.

Da stavovi ključnih igrača nisu približeni potvrdila je sjednica PIK-a krajem juna nakon koje je saopšteno da će OHR prvi put u tridesetogodišnjoj istoriji voditi vršilac dužnosti.

Međutim, tada je odjeknulo i da će Krišok obavljati tu funkciju, kako bi se obezbijedio kontinuitet rada OHR-a, do imenovanja visokog predstavnika, a da bi taj posao trebalo da bude okončan najkasnije do 14. jula.

U međuvremenu su se pojavila još neka imena, a analitičari još od majske sjednice SB UN, ukazuju na to da ni ime novog visokog predstavnika nije ni važno koliko način djelovanja OHR-a, s posebnim akcentom na kontraverzna takozvana bonska ovlašćenja kojima decenijama vedre i oblače u BiH.

Novi pokušaj dogovora, odnosno nova sjednica zvaničnika PIK-a trebalo bi da bude održana u utorak, 14. jula. Međutim, oni koji prate situaciju ne vide da su se desile promjene koje bi “pomirile” partnere unutar PIK-a.

Šolaja: Ne očekujem ništa spektakularno

Među njima je stručnjak za međunarodne odnose i univerzitetski profesor Miloš Šolaja.

– Tako to ide. Malo se to nešto odgodi, pa onda još više. Ulazimo ponovo u period u kojem nećemo, kao zemlja, biti toliko bitni, jer sukob u Iranu opet jača. A kod nas počinje ljetna pauza, preizborna kampanja tako da vjerujem da se ništa spektakularno neće desiti i da Krišok ostaje – istakao je za “Glas“ Šolaja.

Perišić: Najizvjesniji produžetak v.d. stanja

Profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić kaže da, u ovom momentu, postoji nekoliko opcija koje su u igri.

– Prva je da će sadašnji mandat, odnosno vršenje dužnosti biti produženo na još neki period u vidu privremenog kompromisa između Vašingtona i Brisela, do konačnog rešenja. Dok god ne bude dogovora biće ta v.d. rešenje. Druga opcija je da EU, uz London, uspe da nametne SAD da oni odrede ko će biti budući šef koji će nastaviti politiku Šmita, a EU to i traži i, za sada, sa tim zahtevom i uspešno blokira Vašington i njihovog kandidata iz Italije. Treća opcija je da Amerika nametne svog kandidata, ali je ona za sada neizvodiva. Biće ili prva ili druga opcija – istakao je Perišić za „Glas Srpske“.

O svojoj poziciji je prošle sedmice je govorio i Krišok, naglasivši da, kako su prenijeli mediji, koristi ovlašćenja koje ima visoki predstavnik, uključujući i one bonske.

– Izraz „vršilac dužnosti“ značajan je u političkom, a ne u pravnom smislu. To je politička karakterizacija koja odražava stav PIK-a da je moje imenovanje privremenog karaktera i ostaje na snazi samo do imenovanja novog visokog predstavnika. Nadam se da će se do 14. jula postići koncenzus, ali je to na kraju pitanje za vlade koje su uključene u taj proces – istakao je američki diplomata koji smatra da je važno da OHR bez prekida nastavlja svoje djelovanje, ali uz opasku da ta Kancelarija nije zamišljena kao trajno obilježje političkog sistema BiH.

Luis Dž. Krišok je prije imenovanja u OHR-u avgusta 2024, bio saradnik Stejt Departmenta na Institutu pri Međunarodnom centru za naučne radnike u Vašingtonu te i zvaničnik SAD za Arktik.

Prije stupanja na dužnosti u Stejt Departmentu, predavao je sociologiju na Uralskom državnom univerzitetu i bio zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja u Rusiji. Diplomirao je teologiju, magistrirao je sociologiju, a poznaje i ovdašnje jezike.

Dodik traži provjeru Aneksa 10

Mandat OHR-a je propisan Aneksom deset Dejtonskog mirovnog sporazuma, a bivši predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik prije nekoliko dana je poručio da je stav Srpske odavno jasan, odnosno da odlučivanje u BiH treba da bude plod dogovora legitimnih predstavnika tri naroda.

– Dosadašnji visoki predstavnici unijeli su mnogo nereda i narušili odnose, stoga je krajnje vrijeme da se BiH oslobodi tutorstva. Treba provjeriti da li Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje vršioca dužnosti visokog predstavnika – poručio je Dodik nedugo nakon što je Luis Dž. Krišok preuzeo funkciju visokog predstavnika.