Korak za zaštiti institucija: Da li Srpskoj treba zakon o predsjedniku Republike?

20.03.2026. | 19:18

Zakon koji bi konkretnije definisao instituciju predsjednika Republike Srpske, a koji su pomenuli u opoziciji, i kojim bi se ubuduće pravovremeno reagovalo na eventualne ustavno-pravne i političke krize, poput slučaja “Milorad Dodik”, dobar je korak ka zaštiti institucije predsjednika.

Ocjenjuju ovo sagovornici “Nezavisnih novina”, ističući da trenutno postoji mnogo nedostataka koji se tiču funkcije predsjednik Republike Srpske, poput toga da Ustav Republike Srpske samo predviđa ostavku ili opoziv predsjednika, ali ne i smjenu i oduzimanje mandata, o čemu smo mogli da svjedočimo i prošle godine, a takođe navode i da je vrijeme da se detaljno raspravi o ulozi potpredsjednika Republike Srpske.

U opoziciji su, podsjetimo, istakli da je neophodan zakon o izboru i opozivu predsjednika, podsjećajući na nezakonitu smjenu Nikole Poplašena sa funkcije predsjednika Republike Srpske, situaciju nakon smrti predsjednika Milana Jelića, a onda i suđenje Miloradu Dodiku, jer su sve te situacije, poručili su, dovele do odluka poput izbora v.d. predsjednika, prenosa ovlašćenja na predsjednika Narodne skupštine RS i slično.

Smatraju da je vrijeme da se jasno definiše šta raditi ako se to opet dogodi.

Potreba za izmjenama Ustava Republike Srpske

Politički analitičar Nebojša Tojagić kaže da, osim što bi trebalo donijeti zakon o predsjedniku Republike, istovremeno treba pokrenuti i izmjene Ustava Republike Srpske.

“Idemo prema izborima za novog predsjednika koga bi trebao dočekati red, a ne haos i proizvoljna tumačenja. Imali smo situaciju koja je jasno pokazala da se funkcija predsjednika, a time i stabilnost Republike, može snažno poljuljati odlukom suda, u ovom slučaju Suda BiH, a za djela proistekla iz akta nadležnosti predsjednika. Time je poništena demokratska volja naroda koji ga je izabrao direktno na izborima, ali je i politički omalovažena pozicija predsjednika, a time i same Republike Srpske”, kaže Tojagić.

On ističe da je potrebno otvoriti širu raspravu o tome da se takvim zakonom obezbijedi imunitet nepovredivosti predsjednika Republike Srpske.

“Sa rješenjima poput ovoga – da predsjednik ne može biti priveden ako nije zatečen u vršenju krivičnog djela za koje se može izreći kazna od npr. pet i više godina zatvora, odnosno da se ne može voditi protiv njega krivični postupak na bilo kom nivou bez odobrenja određenih institucija i organa poput Narodne skupštine RS, Ustavnog suda i slično”, pojašnjava Tojagić, dodajući da takva rješenja nisu nepoznanica u svijetu i da slične odredbe imaju Francuska, SAD pa i neke zemlje u regionu.

Pravne praznine u slučaju prestanka mandata

Vrlo važno u ovom slučaju, kaže Tojagić, jeste činjenica da Ustav RS prepoznaje ostavku i opoziv, ali ne i smjenu, smrt ili trajnu nesposobnost predsjednika Republike Srpske.

S tim u vezi, Tojagić podsjeća da Ustav predviđa da predsjednika u slučaju privremene spriječenosti mijenja potpredsjednik koga on odredi, ali da smo svjedoci agonije koja je uslijedila i rasprava da li ga mijenja v.d. predsjednika koji je neustavna kategorija, potpredsjednik Srpske ili predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

“Ovo je sjajan momenat da se definišu i obaveze potpredsjednika, a ne da bude formulacija da ‘pomažu u obavljanju poslova koje im povjeri predsjednik’, pa ispada da potpredsjednika predsjednik može poslati po doručak ili da potpredsjednik ništa i ne radi dok predsjednik ne kaže drugačije. Ako se vratimo malo u prošlost, vidjećemo da je konfuziju izazvala i smrt Milana Jelića. Tada je na izborima za predsjednika 2007. godine bila nedoumica da li se na prijevremenim izborima biraju i potpredsjednici te je CIK ‘gatao’ šta da radi i zaključio da se bira samo predsjednik”, naveo je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Pitanje vršioca dužnosti predsjednika

Da je neophodan novi zakon o ovom pitanju, uvjeren je i pravnik Milko Grmuša, koji smatra da bi taj akt trebalo konkretno da se zove – Zakon o predsjedniku Republike Srpske.

Takođe, mišljenja je da zakon ne bi trebalo da bude isključivo i usko vezan za izbor i opoziv predsjednika, već i za razradu ustavnih nadležnosti predsjednika, ali i potpredsjednika.

“Ustavne nadležnosti koje ima predsjednik same za sebe nisu dovoljne da regulišu sve svakodnevne i praktične stvari obavljanja ovih funkcija. Negdje mislim da je i u samom Ustavu Republike Srpske navedeno da će preciziranje tih ustavnih nadležnosti i druga pitanja biti propisana posebnim zakonom i zato nam treba taj zakon koji će propisati kako da se ponašamo u situacijama koje nisu propisane Ustavom, poput smrti predsjednika ili potpredsjednika i prestanka njihovog mandata”, kaže Grmuša.

Ono što takođe nije definisano Ustavom RS jeste i pozicija vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, pa se sve češće postavlja pitanje da li bi to trebalo da se unese u zakonodavstvo, ali i sam Ustav?

“Po meni, naravno da u slučaju prestanka mandata predsjedniku Republike Srpske treba u zakonskom roku ići u nove izbore. Ali, smatram da od momenta prestanka mandata predsjedniku i održavanja izbora, sasvim je razumno da taj ‘v.d. predsjednika’ bude jedan od potpredsjednika jer to traje svega tri mjeseca, koliko bi bilo do ponovljenih izbora. Iskreno ne vidim svrhu postojanja potpredsjednika ako u ovakvim situacijama neće mijenjati predsjednika. Ako ćemo imati v.d. predsjednika na žive potpredsjednike, nije mi jasno čemu onda oni služe”, naglasio je Grmuša u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Dodik: Sprskoj potreban zakon o predsjedniku

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Republici Srpskoj potreban zakon o predsjedniku Republike, budući da većina država ima takav zakonski akt, ali i da ne zna da li je vrijeme da se baš sada ide u taj proces.

“Nije vrijeme za taj zakon jer bi ispalo da je to zbog mene. Sve organizovane države imaju taj zakon, a treba uzeti u obzir da 20 do 25 ljudi u jednom vijeku budu predsjednici jedne države. To nosi odgovornost ne samo kada vršite funkciju, već i kada to više niste”, rekao je Dodik.