Komšićeva i Džaferovićeva apelacija: Ustavni sud BiH nije donio odluku

20.01.2023. | 14:27

Ustavni sud BiH nije donio odluku po zahtjevu Željka Komšića i Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH /FBiH/ i Izbornog zakona BiH koje je Kristijan Šmit nametnuo 2. oktobra prošle godine.

Odluka u ovom predmetu nije donesena i o njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

Šmit je ove nametnute odluke opisao kao “mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokade FBiH i omogućiti blagovremenu implementaciju izbornih rezultata”.

Termin zajedničke institucije nije ustavan

Ustavni sud BiH odbacio je zahtjev Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana 14 Zakona o državljanstvu BiH, za koji apelant smatra da je diskriminišući prema nekadašnjim državljanima BiH koji žele da vrate državljanstvo i utvrdio da je ova odredba u saglasnosti sa Ustavom BiH.

Zvizdić je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ustavni sud je u ovoj odluci ukazao na to da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo, saopšteno je iz Suda BiH.

Navedeno je da država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uslova za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava.

“Ustavni sud nije uočio da se zakonodavac, propisujući sporne uslove za vraćanje državljanstva BiH, kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresovanih lica ili da osporene odredbe propisuju kriterijume koji su kao takvi proizvoljni”, navodi se u saopštenju.

Odlučujući o drugom Zvizdićevom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 5 Zakona o zastavi BiH, Ustavni sud je utvrdio da ovaj član u dijelu koji glasi “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa Ustavom BiH i ukinuo ga je.

U ovoj odluci Ustavni sud je, između ostalog, naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice “zajedničke” ispred izraza “institucije” promijenio smisao člana Ustava BiH koji propisuje postojanje isključivo “institucija BiH”.

Ustavni sud smatra da je na ta taj način zakonodavac postupio suprotno načelu vladavine prava propisanom Ustavom BiH zato što je sporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana 3 Ustava BiH.

Odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, Ustavni sud je utvrdio da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima zato što ne sadrži odredbe o naknadama sudijama i tužiocima na ime dežurstva/pripravnosti.

U predmetu koji se odnosi na podnesak 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud je donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa spornim odredbama Zakona o koncesijama BiH.

Ustavni sud će ovo rješenje dostaviti Tužilaštvu BiH.