Ko je novi predstavnik u BiH? Protestant sa hrvatskim odlikovanjem koji je tražio da se jede svinjetina

Njemački političar Kristijan Šmit preuzeo je danas poziciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Politički predstavnici Srba iz Republike Srpske naročito ga ne žele, predstavnici Hrvata iz Federacije BiH posebno nisu zadovoljni angažmanima svih visokih predstavnika, dok se bošnjački politički predstavnici oprezno odnose prema njemu, najviše zbog Šmitovih dugogodišnjih veza s Hrvatskom.

U Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.

“Oni koji ne donose vlastite odluke neće se nikome ni zamjeriti”, govorio je, naprimjer, Šmit 2017. godine, obrazlažući zašto je kao ministar poljoprivrede na sastanku s kolegama iz zemalja članica Evropske unije (EU) glasao protiv zvanične odluke njemačke Savezne vlade i kancelarke Angele Merkel. Naime, tada u Briselu nije bio protiv odluke da se u EU produži dozvola za korištenje herbicida glifosat, namijenjenog uništavanju korova što ga je po mnogima godinu dana kasnije koštalo da se ne nađe u novoj njemačkoj Vladi Angele Merkel.

Šmit je prije pet godina, usprkos modernim trendovima, vodio kampanju uvođenja što više mesa na školske jelovnike, posebno svinjetine koju su neke škole izbacile iz menze zbog djece muslimana. Slikao se za praznike kako jede pečenu prasetinu. Takođe, u trgovinskom ratu s Rusijom insistirao je da “jedna jabuka na dan, Putin iz kuće van”, pozivajući Nijemce da jedu domaće voće pet puta dnevno i da ne posežu za uvoznim.

Inicirao je i pisanje institucionalne istorije njemačkog Ministarstva poljoprivrede, analize koja je pokazala skrivanu činjenicu da su bivši članovi Nacionalsocijalističke partije Adolfa Hitlera poslije Drugog svjetskog rata nastavili držati većinu rukovodećih pozicija u tom (i drugim ministarstvima) vodeći čak i kadrovsku politiku.

Kao evanđelist-luteran predstavljao je protestante u najužem rukovodstvu Hrišćanske-socijalne unije (CSU), stranke pod jasnom katoličkim dominacijom, u kojoj je imenovan za jednog od četiri zamjenika predsjednika, prenosi Slobodna Evropa.

Šmit je primjer uspješnog njemačkog karijernog političara.

Rođen je 1957. godine i to ga čini vršnjakom lidera glavnih, vladajućih bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka u Bosni i Hercegovini. Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije) i Dragan Čović (Hrvatska demokratska zajednica BiH) su godinu stariji od njega, a Milorad Dodik (Savez nezavisnih socijaldemokrata) je dvije godine mlađi od Šmita.

Aktivno se kao poslanik u Bundestagu bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom. Bio je dugogodišnji član parlamentarne grupe za odnose s Hrvatskoj gdje slovi kao “veliki prijatelj”. Tako ga je oslovio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji mu je u januaru 2020. uručio predsjedničko odlikovanje “Red Ante Starčevića” za “osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu”.

Nakon ministarke funkcije Schmit se 2018. godine vratio u Bundestag kao osoba zadužena za spoljnu politiku CSU-a. U novembru 2019. je boravio u BiH kao poslanik na čelu delegacije koja je trebala vidjeti kako Njemačka može pomoći BiH oko migrantske krize.

Jedan od uslova za pomoć Njemačke bio je i razmještanje migranata širom BiH, a s obzirom na to da se to nije dogodilo zbog protivljenja Republike Srpske, kao i sredina u Federaciji BiH u kojoj su Hrvati većina, delegacija nije dolazila u ponovne posjete.

Ranije je, u ljeto 2016. godine boravio u BiH kao savezni ministar poljoprivrede kako bi pomogao oko ispunjavanja uslova za predaju zahtjeva te zemlje za članstvo u Evropskoj uniji.

Ostavite komentar: