Ključno pitanje: Šta će biti navedeno kao razlog odlaska Dodika sa funkcije predsjednika

01.10.2025. | 10:16

Nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kojem je CIK BiH oduzeo mandat zbog osuđujuće presude pred Sudom BiH, najavio da će SNSD predložiti Narodnoj skupštini RS održavanje sjednice na kojoj će biti izabran vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske do 23. novembra, za kada su zakazani prijevremeni izbori, postavlja se niz pitanja, a možda je ključno – šta će Dodik navesti kao razlog povlačenja sa funkcije predsjednika?

Po svemu sudeći, odgovor na ovo pitanje daće Klub poslanika SNSD-a u parlamentu Srpske, koji se u ovom trenutku i prateći odluku Glavnog odbora (GO) SNSD-a, ističe kao vjerovatni inicijator prijedloga da Srpska dobije v.d. predsjednika umjesto Dodika.

Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a, poručuje da će oni pratiti stav GO, ali da još ostaje da se vidi da li će to uraditi samostalno ili sa koalicionim partnerima.

Na ovakav prijedlog Klub SNSD-a ima pravo, a propisi omogućavaju da takav opšti pravni akt može predložiti čak i jedan poslanik, najmanje 3.000 građana, ali i predsjednik Republike Srpske, odnosno Vlada Republike Srpske (što je u ovom slučaju ipak manje vjerovatno).

Mazalica kaže da je prijedlog koji je najavio Dodik odgovoran postupak.

“Milorad Dodik je zarad stabilnosti Republike Srpske, nesmetanog funkcionisanja institucija, spreman praktično da završi sa svojim mandatom i da taj mandat preuzme neki vršilac dužnosti predsjednika kojeg bude imenovala Narodna skupština RS. Ali, mi i dalje imamo stav Narodne skupštine da je Milorad Dodik predsjednik Republike i prema tome se na taj način ophodimo”, poručio je Mazalica za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li je u slučaju kada stigne prijedlog o prestanku mandata Miloradu Dodiku, onda Dodik dužan da javno saopšti da odstupa sa funkcije, Mazalica kaže da će se sve definisati u odluci o imenovanju v.d. predsjednika Republike Srpske.

“Biće definisano u sprovođenju te odluke, kada je primopredaja dužnosti, odnosno preuzimanje, s obzirom na to da mi i dalje imamo predsjednika, za razliku od nemile situacije koju smo imali kada je preminuo gospodin Milan Jelić, 2007. godine”, navodi Mazalica.

Kao što je Mazalica pomenuo 2007. godinu, red je da se podsjetimo da Republici Srpskoj ovo neće biti prvi put da imenuje vršioca dužnosti predsjednika Republike.

Naime, 1999. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp iskoristio je bonska ovlaštenja i smijenio tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena. Njega je tada na mjestu predsjednika naslijedio Petar Đokić, kao potpredsjednik NS RS, i on je 146 dana bio predsjednik Republike Srpske, do izbora 2000. godine.

A onda pomenute 2007, iznenada je preminuo predsjednik Srpske Milan Jelić.

Tada je Vlada Republike Srpske predložila privremenu odluku, a to je da do izbora novog predsjednika Republike funkciju preuzme Igor Radojičić, takođe predsjednik NS RS.

Da li će tako biti i ovoga puta, Mazalica nije mogao da odgovori.

“Nemamo zakonom uređenu tu proceduru, zakon o predsjedniku Republike Srpske, i bilo je govora da to treba donijeti, ali nije. U slučaju nekih nedorečenosti, Narodna skupština je ta koja svojom odlukom može popunjavati te praznine u konkretnom slučaju. Svakako da to neće biti baš neko sa ulice, potrudićemo se da to bude neko od nominalnih funkcija. Ali to sve treba dobro obrazložiti, jer podliježe ocjeni ustavnosti”, poručuje Mazalica.

A iako nigdje u zakonu ili Ustavu ne piše ništa o imenovanju v.d. predsjednika Republike Srpske, niti da to treba biti predsjednik parlamenta, dobro upućeni u ovu temu smatraju da će to biti sprovedeno i ovoga puta.

“Takve odluke su već dva puta prošle sve testove i mogu se ponoviti i sada”, navode oni.

A da li će se istorija ponoviti, odnosno da li će prvi čovjek parlamenta Srpske opet biti privremeni predsjednik Srpske u v.d. mandatu, Nenad Stevandić, aktuelni predsjednik Narodne skupštine RS, nije želio odgovoriti.

I na pitanje, da li zna na koji način će Dodik odstupiti sa pozicije predsjednika Srpske i šta će biti navedeno kao razlog, odgovara odrično i dodaje da je za instituciju Narodne skupštine Milorad Dodik i dalje predsjednik Republike Srpske.

“Da budem iskren, mi pravno to još nismo razjasnili, zato očekujemo neke konsultacije da nađemo pravnu i ustavnu normu, a ja lično to shvatam kao političku inicijativu gospodina Dodika. Ali želim reći ovo, U NS RS nisam dobio papir od CIK-a, ni od Suda BiH, niti od Dodika, nama niko nije poslao da Dodik nije predsjednik Republike Srpske i, ako ćemo govoriti strogo ustavno i pravno, ja nemam nijedan dokument da Dodik nije predsjednik. Ja se ne orijentišem na TV emisije, saopštenja ili prepucavanja”, poručio je Stevandić.

Ipak, poznavaoci ustavnog prava nisu saglasni sa konstatacijom da je u Narodnu skupštinu RS trebalo da stigne obrazloženje o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku.

Sve, kako ističu, treba da se vodi pravosnažnom presudom Suda BiH od 12. juna 2025, prema kojoj je Dodik osuđen na godinu dana zatvora.

Već od tog trenutka, tvrde pojedini, Dodiku je prestao mandat predsjednika Srpske, a u skladu sa Izbornim zakonom BiH, koji je, kako dodaju, u ovom slučaju ključan.

“Prema članu 1.10. Izbornog zakona BiH je, između ostalog, definisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima u BiH prestaje mandat prije isteka vremena danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže. Izborni zakon je u ovom slučaju izvor iz koga se svi trebaju napiti vode. Kad zakon nešto kaže, uopšte nije bitno šta tvrdi Stevandić ili neko drugi. Sud nije dužan da svoju odluku otpremi NS RS”, tvrdi naš izvor.

Nadovezujući se na ovo, drugi ističu da se presuda od 12. juna odnosi na kaznu, mjere bezbjednosti i ostale pravne posljedice po krivičnom zakonu, ali da je ključna stavka u cjelokupnom slučaju ono što je uslijedilo nakon toga, a to je odluka CIK BiH da po Izbornom zakonu BiH, Dodiku oduzme mandat predsjednika Republike Srpske.

Naš sagovornik kaže da je mandat Milorada Dodika stečen na osnovu Izbornog zakona BiH i da je onda nakon toga uslijedio drugi postupak i odluka.

“Sud BiH kao krivični, dostavlja svoju odluku CIK BiH da je Komisija provede po Izbornom zakonu BiH, mislim da je to bilo 1. avgusta. CIK BiH donosi odluku, mislim 6. avgusta, i oduzima mandat predsjednika Dodiku. Na tu odluku CIK-a Dodik se žali Apelacionom vijeću Suda BiH, koje 18. avgusta odlučuje da mu odbije žalbu. Ali, ta odluka mu je uručena 28. avgusta i od tog momenta on više nije predsjednik Republike Srpske po Izbornom zakonu BiH”, pojašnjava odlično upućeni izvor “Nezavisnih novina”.

Dalje ističe da se odluka krivičnog suda iz juna odnosi na ubuduće, a da je oduzimanje mandata uradio CIK na osnovu krivične presude i odredbe Izbornog zakona BiH.

“Još tu ima razlika između pravosnažnosti i izvršnosti neke odluke, pa je odluka Apelacionog vijeća Suda BiH pravosnažna sa danom kad je donesena, a izvršnost neke odluke je od dana kada je uručena stranci u postupku”, zaključio je sagovornik “Nezavisnih novina”.

Karan kandidat SNSD-a na prijevremenim izborima

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je CIK BiH oduzeo mandat na osnovu osuđujuće presude pred Sudom BiH, rekao je da će kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima 23. novembra biti Siniša Karan, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

“Mi ćemo predložiti to koalicionim partnerima i naš prijedlog biće ministar Siniša Karan. Treba da se dogovorimo o tome”, rekao je Dodik za RTRS.