Kazne manje od moguće zarade: Da li se u BiH isplati sukob interesa?
11.03.2026. | 07:20Da li se u Bosni i Hercegovini isplati biti u sukobu interesa, glasi legitimno pitanje nakon što je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH sa 5.000 KM kaznila Mariju Ćosić, savjetnicu Marinka Čavare, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U njenom slučaju, sporno je to što uz poziciju savjetnice Čavare istovremeno obavlja i dužnost vijećnice u Opštinskom vijeću Busovače.
Računica je jasna i najvećim laicima – ako neko ima opciju da obavlja nespojive funkcije i tako zaradi, recimo, 30.000, 50.000 ili 100.000 maraka, zašto ne bi iskoristio takvu šansu, u situaciji gdje Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH predviđa maksimalnu kaznu od 20.000 KM?
Stoga, iako neki smatraju da je ovakva odluka komisije značajna jer je posljednjih godina rasprostranjena praksa po kojoj brojni funkcioneri na nivou BiH obavljaju višestruke funkcije na nižim nivoima vlasti, postoji i mišljenje da su kazne preblage.
Stručnjaci upozoravaju na slabu preventivnu ulogu kazni
Kako poručuju iz Centra za sigurnosne studije BiH, izricanje kazne Ćosićevoj podstaklo je određene dileme u oblasti vladavine prava i načela jednakosti svih lica pred zakonom bez diskriminacije i povlaštenja.
“Mjere koje Komisija može izreći, u obliku novčanih kazni kreću se od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dilema o kojem iznosu nelegalno stečene imovine se radi u konkretnom slučaju. Ako je iznos veći, što je realno pretpostaviti, s obzirom na dvije godine od donošenja ove zakonske norme, opravdano je pitanje da li se isplati svjesno kršiti zakonske odredbe, dok Komisija ne posegne za svojim ovlastima”, ističe Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH.
Samim tim, kako dodaje, dovodi se u pitanje svrha kažnjavanja, odnosno sami cilj generalne prevencije kako u pozitivnom obliku stvaranja povjerenja u djelovanje represivnog aparata, tako i u negativnom obliku odvraćajućeg učinka, tj. da niko ne počini takvo djelo.
“Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom odmjeravanja svojih kazni, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju krivcima i obavezan povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine”, podsjeća Hadžović.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala” za BiH, ističe da su oni potencirali i zagovarali princip da sankcije moraju biti srazmjerne dobiti koju je neko stekao kršenjem zakona te da moraju biti odvraćajuće.
“U ovakvim situacijama, gdje neko godine provede na nespojivim funkcijama, ima dupla primanja i bio je u situaciji da donosi odluke koje mogu potencijalno biti sukob interesa, svakako bi sankcije trebale biti veće. Našem zakonu takođe nedostaju mehanizmi koji bi osigurali da se ponište djela ili odluke koje su donesene u situaciji sukoba interesa”, navela je Korajlićeva.
U konkretnom slučaju, dodaje Korajlićeva, izrečena je novčana sankcija koja je poprilično niska, te uz nju i mjera “poziva na podnošenje ostavke” i pitanje je šta će se s tim dalje desiti. Problema ima još.
Nedostaje mehanizam oduzimanja nezakonite koristi
“U zakonu nije navedeno da se od lica oduzima protivpravno stečena imovinska korist. To je propisano samo kod krivičnih djela, a ovo je prekršaj i nema tog mehanizma”, naglasila je Korajlićeva u izjavi za “Nezavisne novine“.
Zakon donesen 2024. godine
Podsjećamo, u “Službenom glasniku BiH”, od 15. marta 2024. godine, objavljen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 8. marta 2024. godine i na 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 8. marta 2024.
Iz Centra za sigurnosne studije BiH poručuju da građani s pravom očekuju dosljednu primjenu evropskih standarda i principa u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza sve društvene pore i doprinosi konstantnom nazadovanju BiH na globalnom indeksu percepcije korupcije.
