Karan jasan: Ovo nije nikakvo vanredno dešavanje, sistemski pokušavaju urušiti Dejton

05.06.2026. | 13:04

Predsjednik Republike Srpske i profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da protekla sjednica Savjeta za implementaciju mira /PIK/ nije nikakvo vanredno ili istorijsko dešavanje samo po sebi, već još jedna karika u trideset godina dugom lancu sistematičnog urušavanja dejtonske i pokušaja stvaranja unitarne BiH.

Na pitanje da prokomentariše proteklo dvodnevno zasjedanje PIK-a, Karan je rekao za Srnu da dvije stvari moraju biti jasne od samog početka, i o njima ne smije biti zabune.

“Prvo, PIK ne može imenovati visokog predstavnika, i to nije stvar tumačenja niti političke procjene, to je pravna činjenica. Prema Aneksu 10, visokog predstavnika predlažu strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, a strana je i Republika Srpska.

Drugo, odgovarajuća rezolucija Savjeta bezbjednosti nije puka formalnost, ona je suština cijelog procesa. Tom rezolucijom tačno se određuju zadaci visokom predstavniku, i u njoj može pisati samo ono što stoji u Aneksu 10. Ovdje ne treba ništa tumačiti ni dodavati, dovoljno je pročitati”, pojasnio je Karan.

On je naveo da su se strane sporazumjele da će visoki predstavnik biti imenovan kako bi sproveo civilni aspekt mirnog rješenja, izvršavajući zadatke kako mu budu povjereni rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Takođe, dodao je  predsjednik Karan, Aneks 10 jasno predviđa da mandat visokog predstavnika podrazumijeva decidno navedene dužnosti: nadgledati provođenje mirovnog rješenja, održavati kontakte sa stranama potpisnicama, koordinisati aktivnosti civilnih organa i tijela u BiH, omogućavati rješavanja bilo kakvih problema koji se pojave u vezi sa sprovođenjem civilnih aspekata, učestvovati u sastancima organizacija koje daju pomoć, periodično podnositi izvještaje o napredovanju sprovođenja mirovnog sporazuma i davati uputstva Komeserijatu i dobijati izvještaje od Komeserijata Međunarodnih snaga.

“Dakle, visoki predstavnik ne nameće, ne donosi zakone, ne smjenjuje izabrane funkcionere i ne oblikuje ustavno uređenje suverene države. Sve što izlazi van okvira njegovog mandata nema pravni osnov u Dejtonskom mirovnom sporazumu, i nikakva konferencija, deklaracija ni smjernica PIK-a to ne mogu promijeniti”, naglasio je Karan.

On je podsjetio da PIK ne postoji u Dejtonskom mirovnom sporazumu, te da je konstituisan Londonskom deklaracijom od 8. i 9. decembra 1995. godine, dakle poslije Dejtona.

“Konferencije su se potom nizale jedna za drugom: London, Sintra, Bon, Luksemburg, Madrid, Brisel, i u svakoj od njih gradio se jedan te isti koncept i sa istim ciljem. Uz stalnu podršku međunarodnog faktora stvaralo se političko okruženje u kojem se ovlaštenja visokog predstavnika primjenjuju kao da su oduvijek postojala”, rekao je Karan za Srnu.

Sve što je tokom trideset godina postepeno, ali sistematično transformisalo BiH u pravcu unitarne države, ukazao je on, rađeno je upravo u tom tijelu koje Dejton ne poznaje.

“Kompletan mehanizam koji su stvorili: PIK da nalog, a visoki predstavnik nametne odluku imao je jednu jedinu funkciju – da bude alat kojim će se izgraditi unitarna bošnjačka BiH, i srušiti multietnička federacija u kojoj su tri naroda ravnopravna. To se danas neskriveno potvrđuje od onih koji su taj mehanizam i gradili”, naglasio je Karan.