Još se broje glasovi: Tehnologija ubrzala izbore, CIK vratio na fabrička podešavanja

20.10.2026. | 19:38 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Puna primjena savremenih uređaja na izborima je dovela do veoma preciznih podataka o uspjehu stranaka i kandidata za pojedinačne funkcije već u izbornoj noći, ali zbog činjenice da su u propisima ostali isti rokovi za objavu potvrđenih rezultata, još je u toku prebrojavanje i kontrolisanje.

Deseti po redu opšti izbori u BiH su održani 4. oktobra i riječ je o prvima koji su sprovedeni uz instalirane uređaje za biometrijsku identifikaciju birača, otisak prsta i optičke skenere glasačkih listića, što je uslovilo i redizajn samog izgleda dijela izbornog materijala.

Te promjene u izborni sistem uvedene su intervencijom Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika u BiH, odnosno prvo nametanjem izmjena Izbornog zakona, a kasnije odlukom o obezbjeđivanju više od 100 miliona KM iz domaćih rezervi za kupovinu nekoliko hiljada uređaja za sva biračka mjesta u Republici Srpskoj i FBiH.

Iako je tokom izbornog dana bilo problema na terenu, i zbog opreme, ali i nedovoljne informisanosti birača, izborna noć je trajala kraće nego bilo kada u proteklim izbornim ciklusima.

Rezultati su bili poznati sat nakon zatvaranja biračkih mjesta, o čemu je izvijestila Centralna izborna komisija (CIK) BiH, a podaci su upotpunjeni i sa informacijama koje su stizale iz stranačkih centrala.

Međutim, u aktima na osnovu kojih je CIK organizovao i na kraju i sproveo izbore početkom ovog mjeseca ostali su raniji rokovi za objavu konačnih i potvrđenih rezultata, ali i stavka iz zakona koja predviđa ručno brojanje glasova. U redoslijedu izbornih aktivnosti propisano je, naime, da je krajnji rok za objavu zvaničnih rezultata 3. novembar, odnosno 30 dana nakon izbora, uz ostavljenu mogućnost da taj posao bude završen u izuzetnom slučaju do 20. istog tog mjeseca.

CIK, naime, utvrđuje i objavljuje rezultate nakon objedinjavanja rezultata glasanja sa redovnih biračkih mjesta i rezultata dobijenih prebrojavanjem glasova u Glavnom centru za brojanje, i to glasova iz mobilnih timova, onih iz odsustva, sa nepotvrđenih glasačkih listića, glasova pristigli putem pošte i iz diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH, najkasnije 20 dana nakon održavanja izbora. Nakon završetka ponovnog brojanja i isteka roka za podnošenje žalbe, a najkasnije 30 dana od dana održavanja izbora, potvrđuje izborne rezultate. Rok može biti produžen za još 15 dana ukoliko je proces ponovnog brojanja po zahtjevima ili po službenoj dužnosti u Glavnom centru za brojanje bio velikog obima, odnosno ako je CIK poništio ili odgodio izbore na nekim biračkim mjestima.

Objava zvaničnih rezultata izbora je, naime, važna jer nakon toga počinju da teku rokovi za konstituisanje, između ostalih, Predsjedništva BiH, kao i novog saziva Narodne skupštine u roku od 15 dana, a od svega toga zavisi i brzina dolaska do sastava republičke vlade i drugih institucija.

Funkcioner Ujedinjene Srpske i pravnik Milan Petković smatra da su skeneri uvedeni da bi se omogućila veća kontrola, ali da je i dalje pitanje kada će biti poznati konačni rezultati.

– Preliminarne rezultate smo dobili, ali i oni se mijenjaju. Potrošeno je 20, 30 miliona, ali ne vidim previše dobrobiti tako da mislim da je ovo samo urađeno sa željom da se projektuju neki rezultati. CIK mora izaći i objasniti zbog čega ovoliko dugo traje kontrolno brojanje i brojanje glasova koji su stigli putem pošte – poručio je Petković za “Glas“.

Konačne rezultate su, s obzirom na punu upotrebu izbornih tehnologija, već očekivali i u SDA, ali i u HDZ-u BiH.

– Kada je riječ o rokovima, nisam ni očekivao da u prvoj godini primjene novih tehnologija sve bude besprijekorno i brzo, ali rokovi svakako moraju biti kraći – izjavio je za “Glas” šef Kluba HDZ-a BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kožul, uz pitanje za sve one koji su vikali “hvatajte lopove” kako to da “izborni lopovi bolje prolaze kada ne mogu krasti”.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić je, s druge strane, podsjetio da Izborni zakon predviđa i ručno brojanje glasova, ukazujući da je dio glasova putem pošte stigao pet dana nakon izbora.

– Nisam za to da se smanjuje rok jer na svaku odluku CIK-a postoji mogućnost ulaganja žalbe Sudu BiH koji je dužan da odluku donese u roku tri dana. U suštini se pobjednici znaju. Već i razgovaraju o koalicijama, ali je bitno da se objave zvanični i potvrđeni rezultati izbora kako bi mogao da bude konstituisan novi saziv Predsjedništva BiH i zakonodavna vlast te da na nivou Republike Srpske funkcije preuzmu predsjednik i potpredsjednici – zaključio je Šehić.

Kontrola

CIK je, naime, prije nekoliko dana naredio Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta na kojima je broj listića za više od dva odsto veći od broja birača koji su glasali. Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće, saopšteno je iz CIK-a, različite nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.