Ispaštaju radnici: Budžet institucija BiH se spotakao već na prvoj stepenici

09.02.2026. | 07:25

Proces usvajanja budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu spotakao se već na prvoj stepenici – zaustavljen je u Fiskalnom savjetu.

U praksi to znači da je privremeno finansiranje, scenario kakvom svjedočimo svake godine, izvjesno, do daljeg, i u 2026.

Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, naveo je da su na sjednici Fiskalnog savjeta BiH svi ostali članovi glasali za fiskalni okvir, dok su predstavnici iz Republike Srpske, uključujući ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, odlučili da ga ne podrže, odnosno da ne glasaju.

“Time je ministar finansija odbio da glasa za prijedlog čiji je zvanični predlagač, a budžet za 2026. ostaje blokiran zbog postupanja kadrova iz RS”, naveo je Hasanović.

Ucjene između partnera

Novinar iz Sarajeva Kenan Ćosić ističe da se jedno apsolutno ekonomsko, razvojno pitanje godinama koristi za ucjene između partnera u vlasti.

“Ucjenjivali su budžetom i jedni i drugi i treći, zavisno ko je bio u prilici kroz Ministarstvo finansija ili to famozno Fiskalno vijeće, koje je pokazalo da je puki protočni bojler stranačkih politika, a ne stručno tijelo koje bi trebalo, između ostalog, da kreira fiskalni okvir s idejom razvoja privrede. No, svakogodišnji cirkus omogućen je činjenicom da na nivou BiH privremeno finansiranje može trajati unedogled pa se niko ne brine za plaću i sve što uz rad u državnoj službi ide, a posebno tu mislim na izabrane dužnosnike, odnosno donosioce odluka”, rekao je Ćosić.

Po ovom pitanju, dodaje on, u entitetima je puno bolje riješen problem pa tako u Federaciji BiH privremeno finansiranje može trajati jedan kvartal, a niko od političara ne smije sebi dopustiti igranje sa budžetskim korisnicima, pa samim tim budžet bude usvojen već u decembru za narednu budžetsku godinu ili najdalje u januaru ili februaru za aktuelnu.

Ispaštaju radnici institucija

“Posebno pitanje cirkusa u vezi sa državnim budžetom je to što ispaštaju uposlenici institucija, čekajući usvajanje budžeta da bi dobili povišice plaća, pa iz tog razloga potpuno podržavam sindikalna nastojanja da se rast plaća odvoji od imanja ili nemanja političke volje za usvajanjem budžeta”, ističe Ćosić.

Ekonomista Igor Gavran ističe da je, nažalost, kašnjenje pri usvajanju budžeta postalo redovna pojava i jedino se iznenadimo ako se usvoji početkom godine.

Posljedice su, dodaje, negativne jer i najbolji budžet ako se usvoji tek krajem godine gubi smisao i bilo kakvi dugoročni projekti i planovi ostaju neostvareni. A uglavnom, ističe Gavran, na kraju od prvobitnog prijedloga malo toga ostane i na kraju samo imamo neko povećanje plata i eventualno druge kozmetičke promjene umjesto suštinskih.

Ove godine biće još gore

“U ovoj godini možemo očekivati da sve bude još gore nego u prethodnoj jer je izborna godina i preko budžeta će se pokušavati dodatno privući glasovi – s jedne strane glumljenjem državnog patriotizma i traženjem povećanja budžeta po onim osnovama za koje se zna da neće biti podržane, a s druge strane će se jednako glumiti odbrana nacionalno-entitetskih interesa blokiranjem bilo kakvih povećanja i tretiranje državnih institucija kao nužnog zla koje je dovoljno da vegetira umjesto da se razvija i funkcioniše”, kaže Gavran.

I rezultat će, dodao je, biti još kasnije usvajanje ili čak odgoda do naredne godine.

“Ključni razlog zašto se ovo dešava je što nema nikakvih mehanizama odgovornosti niti posljedica i dok se oni ne uspostave tako će i ostati. Jedan od mogućih mehanizama za koji vjerujem da bi bio efikasan je zakonsko ograničenje da se odluka o privremenom finansiranju može primijeniti samo jednom i maksimalno na tri mjeseca, poslije čega ili nikakva plaćanja više nisu moguća ili se omogućavaju striktno sigurnosna, tipa Granične policije i Oružanih snaga, pa onda ako više političari ne mogu koristiti službene automobile i putovati po svijetu – možda usvoje budžet na vrijeme”, kaže Gavran.

Neka od mogućih rješenja

Alternativno, dodaje on, moglo bi se zakonski urediti da ako se ne usvoji budžet u određenom roku – raspušta se parlament i raspisuju prijevremeni izbori.

“Treća opcija je da se blokira isplata primanja onima koji o tome odlučuju: Predsjedništvu, Vijeću ministara i parlamentu. U svakom slučaju, samo i jedino ako političari osjete direktan udar na vlastite prihode promijeniće svoje ponašanje. Inače sve ostaje isto kao i do sada”, ističe Gavran u izjavi za “Nezavisne novine“.

Ušli smo već u drugi mjesec 2026, a budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za tu godinu nije usvojen niti se nazire.

Niko time nije iznenađen s obzirom na to da je budžet za 2025. usvojen tek krajem te godine. Iako je zakon jasan i propisao je rokove za usvajanje zakona o budžetu, upravo oni koji donose zakonska rješenja – krše ga po ko zna koji put.

Probijanje rokova

Pravila su detaljno propisana: Savjet ministara obavezan je Predsjedništvu BiH podnijeti Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.

Predsjedništvo BiH dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog zakona o budžetu Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine.

Parlamentarna skupština BiH treba da razmatra Prijedlog zakona o budžetu koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.

Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje je privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona. Probijanje rokova, dakle, ponovo imamo na sceni.