Igor Dodik o svom političkom putu i uticaju: Ovo je poručio funkcionerima koji zaborave opšti interes VIDEO

24.08.2026. | 20:31 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Republika Srpska danas je priznatija na međunarodnom planu nego ikada ranije, dok je ovogodišnji investicioni ciklus najveći do sada, izjavio je organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik.

„Imamo sagovornike, imamo prijatelje kojima možemo da ispričamo svoju priču, da kažemo šta nam se sve dešavalo u posljednjih 30 godina“, rekao je Dodik gostujući u emisiji „U prvom planu“ ATV-a.

Govoreći o ekonomskim pokazateljima, Dodik je naveo da bruto domaći proizvod Republike Srpske iznosi 18,7 milijardi KM, uz mogućnost da do kraja 2026. godine dostigne 20 milijardi KM.

„Nikad veći investicioni ciklus u Republici Srpskoj nije bio nego ove godine, a Vlada Republike Srpske, na čelu sa Savom Minićem, ulaže više od 7,3 milijarde KM. To su politike SNSD-a i njegovih koalicionih partnera“, rekao je Dodik.

Kazao je da je ponosan na ekonomske mjere, izdvajajući povećanje plata i penzija, boračkog dodatka i materinskog dodatka. Pozivajući se na statističke podatke, naveo je i da je u posljednja dva mjeseca zabilježen pad inflacije, kao i da su cijene hrane i pića u blagom padu.

„Imamo više od 290.000 zaposlenih i to je rekordan broj kojim možemo da se pohvalimo. Prosječna plata je 1.700 KM, a naravno da težimo većoj plati i da ćemo ići u tom smjeru. Mjere koje Vlada Republike Srpske sprovodi imaju cilj da se plate povećaju na 2.000 do 2.500 KM i da budemo iznad prosjeka“, rekao je Dodik.

Posebno se osvrnuo na tvrdnje da je Republika Srpska prezadužena.

„Danas dosta slušamo kako je Republika Srpska zadužena, a mi imamo samo 36 odsto zaduženosti u odnosu na BDP. Srbija ima 42 odsto, Hrvatska skoro 50 odsto, Slovenija 58 odsto, dok evropske zemlje imaju i 88 odsto. Kada vidite Republiku Srpsku sa 36 odsto i države u Evropi sa 88 odsto, onda vidite da je Republika Srpska među najmanje zaduženima, ne samo u regionu nego i šire“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu otvoreni su finansijski tokovi vrijedni više od 500 miliona evra.

„Ono što smo dobili, podigli ili se zadužili, usmjerili smo u investicije. Nismo novac usmjerili u trošak, nego u investicije kako bi se povećavao BDP i podizao životni standard. To ne može doći preko noći, jer su sve to dugoročne mjere“, rekao je Dodik.

Razvoj infrastrukture označio je kao jedan od osnovnih preduslova za dolazak investitora i otvaranje novih radnih mjesta.

„Zbog pritisaka kojima smo bili izloženi imali smo blokadu finansijskih tokova i nismo mogli da usmjerimo novac u projekte važne i za ljude na selima. To su putevi, obnova niskonaponske elektromreže i vodovodne mreže. To sada radimo, a danas u gotovo svakoj opštini i gradu postoje investicije, grade se bolnice, škole, auto-putevi i druga infrastruktura“, rekao je Dodik.

Govoreći o svojim posjetama lokalnim zajednicama, Igor Dodik je rekao da je ljudima, uz osiguranje dobrih uslova za život, potrebno pokazati da nisu zaboravljeni.

„Prije svega, ljudima treba malo pažnje. Trebamo da ih saslušamo i obiđemo. Trebaju im nada, sigurnost i mir, da će Republika Srpska rasti, da će za njihovu djecu biti bezbjedna i da će imati prostora i načina da se zaposle, osnuju porodice i brinu o svojoj djeci“, rekao je Dodik.

“Ušao sam u SNSD da budem na raspolaganju ljudima”

Govoreći o svom direktnijem političkom angažovanju u protekle skoro tri godine, Dodik se osvrnuo na sudski proces u Sarajevu protiv njegovog oca, lidera SNSD-a Milorada Dodika.

„Taj montirani proces protiv mog oca nešto je što je obilježilo period iza nas i, naravno, uticao je i na mene. Kada posmatrate sa strane, vidjela se namjera da se institucijama Republike Srpske upravlja telefonskim pozivima iz raznih ambasada. Tada nemate pravo da sjedite sa strane i to nijemo posmatrate. Morao sam, kao i svi moji saborci unutar SNSD-a i koalicioni partneri, da stanemo u prvu liniju, da se okupimo i jedinstveno pokažemo otpor, da kažemo da to nećemo prihvatiti. Republika Srpska mora da se pita, kao i njen narod, odnosno predstavnici koje je narod izabrao “, rekao je Dodik.

Govoreći o ličnom odnosu prema SNSD-u, rekao je da stranku poznaje otkako zna za sebe.

„Tada nisam znao šta znači politička partija i sve sam gledao kroz prizmu svog oca. Njegovu sreću i radovanje zbog pobjeda poistovjećivao sam sa SNSD-om“, rekao je Dodik.

Danas je, kako je naveo, njegov odnos prema stranci drugačiji.

„Meni je SNSD druga porodica i ušao sam u SNSD da budem na raspolaganju ljudima i da kroz stranku pomognem svima kojima je ta pomoć potrebna, naravno, koliko se može. Tu sam upoznao mnogo dobrih ljudi i prijatelja i osjećam obavezu, odgovornost, ali i ljubav prema tome što zajedno radimo“, rekao je Dodik.

“Prezime mi je otvorilo mnoga vrata, ali kroz ta vrata ipak morate da prođete sami”

Odgovarajući na tvrdnje koje se mogu čuti u dijelu političke javnosti da mu je prezime otvorilo sva važna vrata, Dodik je rekao da ne spori da mu je ono donijelo prepoznatljivost i određene privilegije.

„Naravno da mi je prezime dalo prepoznatljivost, to ne sporim. Ponosan sam što sam sin majke Snježane i oca Milorada. Prezime mi je otvorilo mnoga vrata u životu, ali kroz ta vrata ipak morate da prođete sami“, rekao je Dodik.

Odlazak na studije u Italiju, kako je objasnio, bio je prilika da provjeri vlastite mogućnosti u sredini u kojoj njegovo prezime nije imalo političku težinu.

„Kao mlad sam tražio sebe i preispitivao svoje mogućnosti i znanje. Pitao sam se da li sam dostojan nekih stvari, da li nešto svojim radom mogu da završim ili je to ipak do prezimena. Iz tog razloga sam otišao u Italiju da studiram, jer tamo na Univerzitetu Bokoni ništa ne znači prezime Dodik“, ispričao je Dodik.

Nakon studija u Milanu preselio se u Đenovu gdje je radio u japanskoj kompaniji „Tošiba“ na pripremi projekata na Balkanu, kao i poslova povezanih sa Gruzijom i Azerbejdžanom.

„Sve su to stvari koje sam želio sebi da dokažem. Nakon toga vratio sam se ovdje sa ponosom, znajući da neke stvari mogu sam da završim, ali sam istovremeno ponosan na prezime Dodik koje nosim“, rekao je Dodik.

Govoreći o odnosu sa ocem, priznao je da među njima ponekad postoji generacijski jaz, ali da preovladava međusobno uvažavanje mišljenja.

„Moram da kažem da danas sve više poštuje moje stavove kada ih iznesem. U početku nisam uvijek imao širu sliku i u nekim situacijama sam mislio da je on donio pogrešnu odluku, ali se vremenom pokazivalo da je ona ipak bila ispravna. Važno je da danas argumentovano iznosimo stavove i zajednički donosimo odluke na Predsjedništvu ili Izvršnom komitetu SNSD-a“, rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na posljedice koje politički angažman ostavlja na porodični život.

„Politika vremenom kontaminira privatni život i zato se trudimo da što manje privatnih i porodičnih stvari iznosimo u javnost. Želimo da članove porodice što više zaštitimo, a posebno našu djecu“, rekao je Dodik.

“Moramo opšti interes da stavimo u prvi plan”

Dodik je odbacio spekulacije da se njega danas „sve pita“ u Republici Srpskoj.

„Naravno da to nije istina. Ja prvo ne bih ni volio da me se sve pita, niti to mogu, niti želim. Kao organizacioni sekretar partije dužan sam da slušam narod i teren, a ono što saznam prenosim imenovanim licima, Vladi i rukovodstvu“, rekao je Dodik.

Dodao je da zbog takvog načina rada u javnosti može biti stvoren utisak da utiče na brojne odluke.

„Ja te informacije prenosim i ukazujem na ono što treba da se popravi, izmijeni ili uradi. Možda se zbog toga doživljava da ja nešto uređujem ili usmjeravam. Mi prije svega moramo da imamo odgovornost prema sebi i prema povjerenju koje smo dobili od građana“, rekao je Dodik.

Govoreći o radu funkcionera koje je predložio SNSD, naveo je da je obaveza stranačkog sekretarijata da ukaže na propuste i traži odgovornost.

„Nekad, nažalost, imate direktore, ministre i pojedine funkcionere koji zaboravljaju šta je opšti interes i kako treba da rade. Nekad se lični interes stavi u prvi plan. Moja dužnost i dužnost nas u sekretarijatu jeste da ukažemo na te probleme i greške i da tražimo odgovornost“, rekao je Dodik.

Dodao je da utvrđivanje odgovornosti i ispravljanje grešaka pokazuju da stranka ne želi odstupati od opšteg interesa.

„Kada se utvrdi da je nešto stvarno tako, onda imate zadovoljstvo što ste ipak neke stvari ispravili. Ko radi, taj i griješi, ali pokazuje se da smo usmjereni u pravcu koji nema odstupanja. Moramo opšti interes da stavimo u prvi plan i onda će svima biti bolje“, poručio je Dodik.

“Republika Srpska može da bude baterija za Evropu”

Kada je riječ o razvoju Republike Srpske u narednih deset godina, energetsku stabilnost označio je kao jedan od najvažnijih prioriteta.

„Republika Srpska može da bude baterija za Evropu. Mi trenutno imamo energetski potencijal veći od jednog gigavata koji još nije izgrađen. Imamo ‘Buk Bijelu’, ‘Srednju Drinu’, ‘Dabar’, koji trenutno radimo, ‘Dubrovnik 2’ i projekat reverzibilne hidroelektrane“, rekao je Dodik.

Realizacija tih projekata, kako je naveo, donijela bi dodatni prostor za razvoj.

„To znači višak energije koju možemo da prodajemo. Vidite i sami da je struja iz dana u dan sve skuplja i zato moramo da se posvetimo energetici. Ti projekti mogu da nam donesu energetsku stabilnost i dodatni prostor za razvoj Republike Srpske“, rekao je Dodik.

Kao razvojne prioritete izdvojio je i data centre i vještačku inteligenciju.

„Moramo da pratimo trendove ako mislimo da budemo razvijeni. Međunarodni faktori prepoznali su da imamo vodu, potencijal i energetsku stabilnost, koju možemo dodatno da povećamo“, rekao je Dodik.

Kazao je da se razgovori sa potencijalnim stranim investitorima vode gotovo na sedmičnom nivou, ali da je za njihove projekte potrebno obezbijediti puteve, auto-puteve i efikasnu administraciju.

Digitalizaciju javne uprave naveo je kao jedan od preduslova za ubrzavanje razvoja i smanjenje prostora za korupciju.

„Danas u administraciji imate poteškoće i usporavanje razvoja. Ukoliko digitalizujemo društvo, možemo da dođemo u 30 sekundi, jednim klikom, od rodnog lista do građevinske dozvole. Time povećavamo efikasnost i smanjujemo nivo korupcije“, rekao je Dodik.

“Našu pamet treba da vratimo iz inostranstva”

Govoreći o najvećim unutrašnjim problemima Republike Srpske, Dodik je prvo ukazao na višegodišnje političke i finansijske pritiske.

„Bili ste svjedoci strašnih pritisaka koje su Republika Srpska i njeno rukovodstvo imali tokom prethodne tri ili četiri godine. Imali smo zatvorene finansijske tokove i čekao se dan kada nećemo isplatiti plate ili penzije kako bi bio izazvan ekonomski nemir. Uspjeli smo sve to da prevaziđemo i to nas ohrabruje“, rekao je Dodik.

Tvrdi da su blokade iz Sarajeva u institucijama BiH usporile realizaciju važnih projekata.

„Svi ovi energetski projekti već bi davno bili pokrenuti, a možda bi neki bili i završeni da nije bilo blokada iz Sarajeva. Administracija iz Sarajeva pokušava da ospori i aerodrom u Trebinju, koji nam mnogo znači za razvoj, kao i naše energetske projekte“, rekao je Dodik.

Kao unutrašnje slabosti označio je birokratiju i korupciju koja se, prema njegovim riječima, pojavljuje na svim nivoima i izostanak pravosudnog epiloga u slučajevima otkrivenih malverzacija.

„Nadležni organi i ministarstva otkriju određene malverzacije, ali se to jednostavno ne sprovede do kraja. To je naša boljka i moramo da nađemo način kako da je popravimo“, rekao je Dodik.

Odlazak mladih svrstao je među najveće probleme, ali je naglasio da se sa istim izazovom suočava cijeli region, uključujući Hrvatsku i Federaciju BiH.

„Našu radnu snagu i našu pamet treba da vratimo iz inostranstva. Za sve studente koji odu iz Republike Srpske da studiraju u inostranstvu trebamo pronaći način da se vrate ovdje i da iskustvo i znanje koje su stekli prenesu Republici Srpskoj“, rekao je Dodik.

Kao ohrabrujući podatak naveo je informaciju ministra prosvjete Borivoja Golubovića da je tokom prošle školske godine u škole u Republici Srpskoj upisano više od 500 djece iz porodica koje su se vratile iz inostranstva. Dodao je i da tokom obilazaka lokalnih zajednica sve češće sreće takve porodice.

„Prema podacima koje mi je prenio ministar Golubović, taj broj bi u novoj školskoj godini trebalo da bude još veći. To nas najviše raduje, jer znači da ljudi imaju vjeru, da im se vratila nada i da vjeruju da će ovdje biti bolje“, zaključio je Dodik.