I danas bez saglasnosti! Ustavni sud RS odlučuje o osnivanju specijalne službe u Srpskoj

09.04.2025. | 14:24

Zajednička komisija Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata, danas nije postigla saglasnost o mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa (veto), koji je na Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske, pokrenuo Klub delegata bošnjačkog naroda.

Zbog toga, konačnu odluku o ovom zakonu kojim se, podsjećanja radi, u Srpskoj formira specijalno tužilaštvo i sud, kao i specijalna služba za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske, daće Ustavni sud – Vijeće za za zaštitu vitalnog interesa.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, kazao je da je Klub Bošnjaka na današnoj sjednici ostao pri svom stavu zbog koga je uložio veto.

On je rekao da se ovim zakonom ne ugrožava ničiji vitalni interes, pišu Nezavisne.

“Budući da Klub delegata koji je pokrenuo postupak uopšte nije uložio nikakav amandman nego je pokušao, da kažemo, da se bavi pravnim trikom da bi se po pitanju identiteta osporio čitav zakon, a identitet svakog naroda je regulisan Ustavom Republike Srpske na koji nisu imali primjedbe ili ga nisu čitali. S tim u vezi ova materija će biti obrađivana na Ustavnom sudu RS koji će donijeti konačnu odluku. A ono što je najvažnije je da niko, ni po zapisniku, i to nije osporio pravo, ja sam o tome razgovarao sa svim članovima Zajedničke komisije NS RS da se donese ovaj zakon. Čak i predlagači vitalnog nacioalnog interesa nisu osporili pravo da se donese ovaj zakon, nego su stavili primjedbu na zakon u cjelini što smatramo da je pravni trik da bi se dobilo na vremenu”, poručio je Stevandić.

Upitan da prokomentariše koje države imaju ovakav ili sličan zakon, predsjednik parlamenta Srpske je rekao:

“Većina zemalja ima zakone, akte, a neki to propisuju i ustavom, jer štite ustavni poredak. Mislim da ima i Bavarska, koja nije zemlja. Mislim da imaju mnoge, čak u nekim aktima ne znam sad koja njemačka pokrajina ima ustavom izuzeće za graničnu policiju, aerodrome itd. Štite svoj vlastiti poredak i na način da kažemo da kontrolišu ulazak u samu državu”.

Stevandić tvrdi da ovaj zakon nije nikakva novost.

“Nije ništo što je nama palo na pamet. Nešto je što postoji i u državama i u regionima i u čemu ne postoji nacionalni interes niti postoji narod koji se pominje, niti Dejton koji se osporava. Ovo je zakon koji štiti ustavni poredak Republike Srpske kao što postoje zakoni koji štite ustavni poredak drugih zemalja, kao i BiH. Ovaj zakon nije niko nametnuo, već će biti u normalnoj demokratskoj proceduri, ima svoj legitimitet, predlagača, odluke Vijeća naroda RS, Ustavnog suda RS, ili sve ono što nema zakon koji je nametnuo Kristijan Šmit”, poručio je Stevandić.

Na pitanje da li će specijalno tužilaštvo, čije je formiranje predviđeno ovim zakonom, biti nadležno da određuje šta će se, na primjer, smatrati krivičnim djelom špijunaža, koje je sa još 20 krivičnih djela uvedeno u ovaj zakon (prepisano iz Krivičnog zakonika RS), Stevandić je rekao da to treba da odgovore ministri pravde i unutrašnjih poslova Republike Srpske.

“Zato što će vjerovatno biti pravilnici i zakoni itd. Predsjednik Narodne skupštine RS je dužan da sazove Kolegijum, da na predloženi dnevni red sazove Narodnu skupštinu, da presjedava ovom Komisijom šest mjeseci u godini i da taj zakon bude usvojen ili ne u regularnoj proceduri. To radim ja i za to sam i osumnjičen jer radim svoj posao i zakazujem sjednice”, odgovorio je Stevandić.

Podsjećanja radi, Zakonom o zaštiti ustavnog uređenja RS, pored krivičnog djela špijunaža, uvode se i sljedeća krivična djela: pomaganje neprijatelju, protivzakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga, diverzija, sabotaža, odavanje tajni, upućivanje i prebacivanje na teritoriju Srpske oružanih grupa, oružja i municije…

Zakon je usvojen u Narodnoj skupštini 13. marta, a samo dva dana ranije, 11. marta, po hitnom postupku u najviši zakonodavni dom u Srpskoj, uputio ga je Milorad Dodik, predsjednik Republike.

Pomenuta Služba za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske, trebalo bi da funkcioniše na teritorije Republike Srpske sa sjedištem u Banjaluci, a nadležnost joj je da obavlja poslove koji se odnose na “prikupljanje podataka i sprečavanje djelatnosti na podrivanju ili rušenju ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske, istraživanje, prikupljanje, obradu i analiziranje podataka i saznanja od značanja za sigurnost Srpske i informisanje nadležnih republičkih organa i institucija o tim podacima”.

Definisano je da će Službom, koja će se finansirati iz budžeta Srpske rukovoditi direktor i to u mandatu od pet godina, a njega će lično birati predsjednik Republike.