Grb Nemanjića i Banjaluka glavni grad: Šta sve donosi novi Ustav Republike Srpske

17.10.2026. | 20:19 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Ustav Republike Srpske trebalo bi da omogući da se volja građana iskazana na izborima sprovede kroz formiranje vlade, ali i da se jasno definiše vitalni nacionalni interes kako bi se spriječile političke opstrukcije, smatra dr Nenad Stevandić, donedavni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Najava novih ustavnih promjena dobila je konkretniji vremenski okvir 14. oktobra, kada je lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio da je plan da novi Ustav Republike Srpske bude proglašen 9. januara 2027. godine, na Dan Republike. Ipak, ostavio je mogućnost da taj rok bude pomjeren ukoliko dokument ne bude spreman.

„Planiramo da 9. januara proglasimo novi Ustav Republike Srpske. Ako ne stignemo tada, vidjećemo da to bude neki sljedeći datum“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, novi ustav trebalo bi da bude savremen, da uvaži konstitutivnost Srba, Hrvata i Bošnjaka i da spriječi zloupotrebe u funkcionisanju institucija Republike Srpske. Dodik tvrdi da cilj promjena nije ugrožavanje bilo kog naroda, već uspostavljanje sistema u kojem će se stavovi svih političkih i nacionalnih predstavnika čuti, ali će se istovremeno omogućiti efikasnije donošenje odluka.

„Niko neće ugušiti Srbe, Hrvate ili Bošnjake, ali će omogućiti da demokratski kvalifikovana većina može da se vidi kroz jedan sistem“, poručio je Dodik.

Izmjene ustava traže političko jedinstvo srpskog naroda

Izmjene Ustava Republike Srpske moraće da sačekaju dogovor političkih stranaka, nakon što je Ustavni sud BiH prethodni nacrt proglasio neustavnim. Pred Republikom Srpskom su, kako Stevandić kaže, tri mogućnosti: ponavljanje procedure, izrada novog nacrta ili pokušaj da se do rješenja dođe ubrzanim postupkom.

„Nadam se da ćemo mi sada imati drugačiju poziciju srpskog jedinstva, u smislu parlamentarnih stranaka iz opozicije i da ćemo to tretirati kao teško pitanje koje je neophodno, a da rješenja usaglašavamo“, kaže Stevandić za Sputnjik.

On smatra da bi u razgovore trebalo da se uključe i Bošnjaci i Hrvati, kako bi se pronašla rješenja prihvatljiva za sve, umjesto da se politički odnosi svode na nadmetanje i međusobno osporavanje.

Banjaluka glavni grad, Pale prestonica

Jedno od pitanja koja bi trebalo urediti ustavnim promjenama jeste status Banjaluke i Pala. Stevandić ukazuje na to da je Banjaluka faktički glavni grad Republike Srpske i smatra da tu činjenicu treba jasno definisati.

„Ta priča da se Banjaluci ne dozvoljava da bude glavni grad, ona to faktički jeste. To je rezultat pakosti, ne bilo kakvog racionalnog pristupa“, ocjenjuje on.

Drugo pitanje odnosi se na uređenje rada Vlade Republike Srpske, posebno na to da li njen sastav treba da bude propisan ustavom ili zakonom.

Stevandić objašnjava da postojeća rješenja ograničavaju mogućnost prilagođavanja sastava vlade političkim okolnostima i skupštinskoj većini formiranoj nakon izbora.

„Ako vi dobijete izbore na jednom konceptu da treba da ima 15 ministara ili 17, a propisano je 16, znači da vi ne možete da kočite izbornu volju“, ističe on.

Grb Nemanjića i vitalni nacionalni interes

Promjene bi trebalo da obuhvate i način rada Vijeća naroda, prije svega preciznije određivanje pojma vitalnog nacionalnog interesa i kriterijuma za njegovo pokretanje.

Stevandić smatra da taj mehanizam ne bi smio da služi za političke blokade, već da se primjenjuje na osnovu jasno utvrđenih i opravdanih razloga. Kao primjer navodi grb Nemanjića, dovodeći u pitanje mogućnost da se taj simbol osporava pozivanjem na vitalni nacionalni interes drugih naroda.

„Kakva je veza da grb Nemanjića bude vitalni nacionalni interes bilo kojeg naroda, osim srpskog? To može biti vitalni interes samo srpskog naroda, ne bilo kojeg drugog“, kaže Stevandić.

On dodaje da je grb Nemanjića nastao mnogo prije dolaska Turaka na Balkan i ističe da se pitanja koja se tiču srpskog identiteta ne bi smjela koristiti za političke opstrukcije.

„Te stvari moraju da se definišu: šta je zapravo vitalni nacionalni interes i na osnovu čega se on pokreće. Da to ne smije biti rezultat pakosti i političke opstrukcije, nego realnih parametara“, zaključuje Stevandić.

Najava novog ustava dolazi nakon što je prethodni pokušaj ustavnih promjena zaustavljen odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Narodna skupština Republike Srpske utvrdila je nacrt novog ustava 13. marta 2025. godine, a Ustavni sud BiH je na sjednici održanoj 26. marta 2026. utvrdio da odluka o utvrđivanju nacrta nije u skladu sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na ustavno uređenje države, obavezu poštovanja njenih nadležnosti i konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda.