Godinama ista lica: Da li treba ograničiti broj mandata izabranim funkcionerima u BiH

04.08.2025. | 06:49

Političare i pelene treba mijenjati često – i to iz istog razloga, poručuje sagovornik “Nezavisnih novina”, pozivajući se na citat koji se pripisuje Marku Tvenu, a odgovarajući na pitanje – da li bi u BiH bilo dobro ograničiti broj mandata svim javnim funkcionerima (izabranim i imenovanim).

Razlog zbog kojeg smo otvorili ovo pitanje je taj da među ministrima, poslanicima, odbornicima, (grado)načelnicima, postoje oni koji su na te pozicije birani ili imenovani po četiri ili pet puta, a ne isključujemo mogućnost da se niz nastavi i na opštim izborima 2026.

Oni koji su u BiH rođeni, npr. 2008. godine, naredne godine imaće pravo glasa.

Ako su iole pratili politiku, recimo, u prethodne dvije godine, mogli su samo vidjeti kako se prave političke blokade, kako poslanici i odbornici idu iz stranke u stranku, kako predsjednici stranaka ili bivši premijeri bivaju privedeni zbog kriminala…

Oni nešto iskusniji, rođeni recimo 2000, već su imali pravo glasa u tri izborna ciklusa, a na glasačkim listićima imali su rijetke primjere da glas daju nekom ko je novo lice na političkoj sceni i vjerovatno da i ne znaju ko su bili ministri u vladama npr. 2018. godine, pa unazad.

A samo klikom na jedan od pretraživača, vidjeće da su u tadašnjim vladama, poslaničkim klupama ili predsjedničkim foteljama sjedili ljudi koji su i sada tu.

Sve i da su svi imenovani i izabrani funkcioneri bili najbolji u svom poslu, što u vladama Republike Srpske, FBiH, Savjetu ministara BiH, parlamentima i skupštinama opština, sigurno nije bio slučaj, obavljati te funkcije po 15 godina, a nerijetko i više od 20, za analitičare je potpuno apsurdno.

Ići ka tome da se pred političare stavi opcija da mogu biti izabrani ili imenovani ograničen broj mandata, sigurno bi, ocjenjuju poznavaoci prilika, pokrenulo niz pozitivnih stvari.

“Ograničavanje mandata definitivno nije loša stvar. To bi donijelo novu komponentu političkim strankama koje bi se morale baviti proizvodnjom novih kadrova. Jasno je da, na primjer, ukoliko neko može samo u dva mandata vršiti sve javne funkcije, ili da se odredi da to budu samo ove najvažnije funkcije, tako da kažem, onda će stranke morati aktivnije raditi na pravljenju novog kadra koji će biti kompetitivan na izborima. To je ono što je dobar pokretač kvaliteta unutar političkih stranaka i samim tim u političkom životu svake države”, navodi Filip Matić, politikolog.

Posebna pažnja u ovoj temi, kako dodaje, trebalo bi da se usmjeri na imenovane funkcije.

“Ovdje imamo ljude koji ne samo što su ministri ili direktori veoma važnih preduzeća, već oni šetaju između više resora, sektora koji jedni s drugim nemaju nikakve veze, pogotovo sa njihovim obrazovanjem ili njihovim dotadašnjim životnim iskustvom. To je dokaz da se ovdje radi isključivo o političkoj raspodjeli funkcije, a nikako o stručnoj ili ekspertskoj”, naglašava Matić za “Nezavisne novine“.

A iako je ideja o ograničenju broja mandata izabranim i imenovanim funkcionerima dobra, Matić kaže da je njena realizacija u aktuelnom stanju teško izvodljiva.

“Isto kao i zakon o lustraciji, porijeklu imovine i slično. To je isto kao da očekujemo od lopova da uvede zakon protiv krađe, ili pekara da se ukine brašno”, ističe Matić

Naši sagovornici smatraju da bi najidealnije bilo ograničiti obavljanje iste funkcije kada je u pitanju izvršna vlast (ministri) na maksimalno dva mandata, ali je i to, dodaju, teško zamisliti.

“Mi već imamo ili smo imali ministre opšte prakse poput Antona Kasipovića, Petra Đokića, Željke Stojičić, Alena Šeranića ili vječite ministre poput Zlatana Klokića. Većina njih je na tim funkcijama zbog obaveze ispunjavanja etničke kvote u vladama RS i FBiH, jer da se vrednuju rezultati, niko od njih ne bi dočekao ni polovicu prvog mandata, a kamoli drugi, treći ili bilo koji naredni mandat”, kaže za “Nezavisne novine”, novinar Darko Momić.

Ali ono što jeste moguće u ovoj priči je, dodaje, ograničiti broj mandata za inokosne funkcije.

“Moguće je jedino i u skladu sa praksom najrazvijenijih demokratija ograničiti broj mandata predsjednika i članova Predsjedništva BiH na ‘maksimalno’ dva mandata, a ne kao sada na dva ‘uzastopna’ mandata, što su iskoristili Milorad Dodik i Željko Komšić da poslije dva mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske, odnosno člana Predsjedništva BiH, naprave četvorogodišnju pauzu i ponovo se sa uspjehom kandiduju”, ističe Momić.

Nadovezujući se na Momića, novinar RTV Herceg-Bosne Branimir Galić kaže da je aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić najviše profitirao po navedenom, jer je na toj poziciji nevjerovatnih 16 godina.

“Komšić će sljedeće godine završiti svoj drugi osmogodišnji mandat na toj poziciji. Bio je izabran dva mandata, pa je uslijedila pauza od četiri godine, pa ponovno dva mandata”, podsjeća Galić.

Sa druge strane, mišljenja je da ograničavanje mandata nije potrebno u zakonodavnoj vlasti.

“To su županijske i entitetske skupštine, te Parlamentarna skupština BiH, dok je situacija s izvršnom vlašću bitno drukčija i tu bi takvo ograničenje svakako trebalo postojati”, kazao je Galić za “Nezavisne novine”.