Fenomen rijetko viđen u godinama unazad: Mogu li vlast i opozicija u Srpskoj za isti sto
15.02.2026. | 18:27Vlast i opozicija u Republici Srpskoj za istim stolom.
Fenomen rijetko viđen u godinama unazad, a za sagovornike “Nezavisnih novina” i potreban i nepotreban u ovom trenutku u smislu priča o ugroženosti Republike Srpske.
Otrovne srelice vlasti i opozicije
Okupiti vlast i opoziciju trenutno je nemoguća misija, ako se samo posmatraju odnosi na toj relaciji, jer neprestano lete otrovne strelice u vidu međusobnih optužbi o izdaji, dodvoravanju strancima, prodaji interesa Republike i njenih građana.
Predstavnici vladajuće strukture na opozicione redove sve su začinili porukom poslije ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, kada je rečeno da pobjeda Siniše Karana, kandidata SNSD-a, predstavlja “konačni poraz Kristijana Šmita, Sarajeva u namjeri da potlači i potčini Srpsku, ali i konačni poraz za opoziciju koja je bila spremna da bude pomagač onima koji su željeli poraz Republike Srpske”.
A u valovima takvih izjava, vlast je onda našla prostora i za poruku da nije bitno ko je vlast, a ko opozicija, već da je najbitnija Republika Srpska, te da je cilj kojem treba da se stremi povratak na izvorni Dejton ili će se što prije tražiti druge forme i oblici za budućnost.
Blanuša: Nema raspakivanja Dejtona
Opozicija pita kako vlast istovremeno može nekoga zvati izdajnikom, a pozivati ga na jedinstvo u borbi za očuvanje Republike Srpske. Dio opozicionog bloka do sada se nikada nije odazvao na pozive iz SNSD-a i zaista je teško očekivati da će se to desiti i sada, ako poziv zvanično stigne, pogotovo jer znaju kakvo mišljenje se plasira o njima.
“Ako želite nekoga pozvati na dogovor o ozbiljnim političkim i nacionalnim temama u interesu građana Republike Srpske, onda bi bilo sasvim prirodno da sa tim ljudima imate korektne odnose, a ne da radite to što oni rade”, kaže Branko Blanuša, predsjednik SDS-a.
Komentarišući to što SNSD poziva na izvorni Dejton, Blanuša navodi da su to priče kojih su se svi naslušali, a zbog kojih su se i desile presude Suda BiH, vanredni izbori…
“Ako se zaista želi ići povratku na izvorni Dejton, onda se nadležnosti koje su prenesene mogu vratiti samo konsenzusom sa Hrvatima i Bošnjacima, pa u parlamentarnoj proceduri donijeti te odluke, recimo da se ukida Sud BiH, VSTS BiH. Nikako ne treba dozvoliti raspakivanje Dejtona jer bi to bilo samo na štetu srpskog naroda”, kazao je Blanuša, te dodao da SDS želi da se uvjeri u istinitost argumenata da se ide u “utapanje Srpske u unitarnu BiH”, kao i da se dokaže od koga tačno stižu te namjere.
Konsenzus da je Karan predsjednik
Svaka priča, pa i ona o mogućem otvaranju prostora za sastanak vlasti i opozicije u Srpskoj, mora imati neki početak, a on je u ovom slučaju, prema mišljenju pravnika Milka Grmuše, to što prvi put nakon opštih izbora 2022. godine u Republici Srpskoj postoji neupitan politički konsenzus oko činjenice da je Siniša Karan predsjednik Republike Srpske.
Takvu situaciju, ocjenjuje, treba iskoristiti otvaranjem dijaloga vlasti i opozicije jer je pitanje da li će isti slučaj biti i nakon narednih opštih izbora u oktobru ove godine.
“Momentum je takav da je ovo vjerovatno najvažniji politički trenutak nakon perioda 2003-2007. i nalazimo se u onim vremenima kad od izbora političkog puta zavisi budućnost zemlje, naroda i ljudi u najbukvalnijem mogućem smislu”, ističe Grmuša.
Radikalno “za i protiv” nisu rješenja
Ovaj pravnik naglašava da je jedini način da se koriguje politika vlasti – dijalog sa njom.
“Puna konfrontacija, odbijanje dijaloga i radikalno ‘za ili protiv’ dugoročno i strateški šteti ne samo opoziciji, već i Republici Srpskoj. Vlast poziva opoziciju na dijalog boga moleći da se ova ne odazove. No, to je sad od sekundarnog značaja jer izabrana strategija vlasti nije dobra po narod i treba koristiti sva moguća sredstva da se ova politika vlasti mijenja. A zašto je politika vlasti loša, pa zbog dugoročne radikalne konfrontacije sa Bošnjacima i trajnog konflikta kao posljedice”, poručuje Grmuša.
Na čemu treba insistirati?
Dosad su, dodaje, brojne šanse za dogovor izgubljene pa je važno spasiti što se spasiti može, a to mora biti pametnom i odgovornom politikom.
“Mora se insistirati na kraju međunarodnog intervencionizma u BiH i gašenju OHR-a, kao i eliminaciji svih njegovih nepravnih odluka. Zatim, to mora biti dejtonski ustavni okvir i naša konfederalna pozicija – BiH treba biti zajednički ekonomski prostor sa svega par političkih funkcija, ali neka opstane, pametno je to za nas. Potom, unutrašnja vladavina prava i vraćanja reda i povjerenja u institucije. Na koncu, novi sporazum sa Bošnjacima i Hrvatima jer mi bližih od njih nemamo, šta god ko mislio o tome”, zaključio je Grmuša.
Dakić: Niti mogu, niti trebaju za isti sto
Novinar Goran Dakić poručuje da vlast i opozicija “niti mogu, niti trebaju za isti sto”.
“Vlast je vlast, opozicija je opozicija. Stanje nije ratno, ma šta Dodik pričao, a njegovi isluženi pršljenovi ponavljali. Ako je i ugrožena, Republika Srpska je najprije ugrožena iznutra, a o tome vlast nikada neće pristati da razgovara, bar ne iskreno. Ako je ugrožena spolja i ako u tom pritisku stranaca učestvuje i opozicija, kako navode resavski mlađi i stariji vodnici SNSD-a, onda opozicija neće pristati na takve razgovore, bar ne iskreno”, kaže Dakić, koji dodaje da bi vlast i opozicija trenutno mogle da razgovaraju samo o jednoj temi.
“Suštinsko, odnosno pitanje svih pitanja jeste: Gdje su pare? Ako nema odgovora na to pitanje, ne vidim o čemu bi drugom trebalo da razgovaraju”, rekao je Dakić za “Nezavisne“.
