EU i njeni partneri preuzimaju inicijativu: Jača pritisak za izmjene Izbornog zakona BiH

04.05.2021. | 08:40

Evropska unija i njeni partneri preuzimaju inicijativu i jačaju pritisak na BiH kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona i ustavnim reformama koje prate to pitanje, s ciljem ubrzanja njenog evropskog puta.

Vidljivo je to iz radne verzije dokumenta čiji je kreator Evropska služba za spoljne poslove, u koju je “Glas Srpske” imao uvid.

“U BiH je napredak u vezi sa pitanjem 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije ključan kako bi se zemlja preselila iz Dejtona u Brisel. Ova neizborna godina pruža priliku za davanje novog zamaha putu zemlje ka EU, gurajući naprijed ključne reforme koje bi doprinijele poboljšanju funkcionalnosti zemlje, počevši od izborne/ustavne reforme”, stoji u ovom svojevrsnom “non-pejperu” koji je proslijeđen na usaglašavanje članicama Unije i koji bi trebalo da bude zvanično predstavljen na sastanku ministara inostranih poslova EU 10. maja, gdje će zapadni Balkan biti jedna od tačaka.

EU će ka tom cilju, poručuju iz Brisela, raditi kako preko svog specijalnog predstavnika, tako i sa SAD i drugim partnerima.

Kako bi se regija zapadnog Balkana stabilizovala i održala na putu ka članstvu u Uniji, stoji u dokumentu, ključni elementi su jačanje dobrosusjedskih odnosa, veće prisustvo misija i delegacija na terenu, te stalni angažman država članica koje će koristiti sve alate koji promovišu politiku EU u regionu.

Ono što je interesantno je da su kreatori dokumenta svjesni da EU ne bi imala pretjerane ekonomske i demografske koristi od ulaska zemalja zapadnog Balkana u Uniju, ali će “integracija zapadnog Balkana u političkom, bezbjednosnom i ekonomskom pogledu biti geostrateška investicija u stabilnu i naprednu EU”.

“BDP regije je manji od jedan odsto, njegovo stanovništvo čini oko četiri odsto stanovništva EU, a ipak bi geopolitička korist za EU bila značajna. Trideset godina nakon raspada Jugoslavije ujedinjenje kontinenta postalo je politički imperativ”. stoji u dokumentu.

Priznaje se da, i pored dosadašnje posvećenosti EU, kod ljudi postoji dubok osjećaj razočarenja u proces proširenja, a kao neki od glavnih uzroka su narastajuća nacionalistička retorika, neizvjesnost procesa, te kampanje dezinformacija i sajber napada.

Ono što je vidljivo je da EU ne podržava nikakvo prekrajanje granica, jer sve tačke govore o evropskom putu zemalja u današnjim granicama.

“Ova godina nudi dobre izglede za konkretan i značajan napredak, pet od šest zapadnobalkanskih partnera održali su parlamentarne izbore. Sa novoizabranim parlamentima i vladama, EU i države članice trebalo bi da se zalažu za ubrzanja vezana za EU reforme, posebno u oblasti vladavine prava, regionalne saradnje i održivog ekonomskog oporavka”, poručuju iz Brisela.

Takođe, pozivaju se zemlje članice da se slože u vezi sa unapređenjem saradnje na ključnim bezbjednosnim pitanjima, te da pokažu više odlučnosti i da se uključe na sistemski način i na operativnom nivou.

“U narednom periodu biće nastavljen zajednički rad, zasnovan na čvrstim porukama i akcijama, koristeći našu političku polugu u potpunosti”, naglašeno je u dokumentu.

Nema vremena za gubljenje

Kreator dokumenta ističe činjenicu da u Beogradu postoji politička stabilna većina, te da je nakon izbora na Kosovu i Metohiji formirana stabilna privremena vlada Aljbina Kurtija.

“Nijedna strana nema vremena za gubljenje i trebali bi iskoristiti ovakvu situaciju za postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa”, naglašava se u dokumentu.