Dodik u parlamentu Srpske: Pokrenuti direktne razgovore sa Federacijom BiH o vraćanju na osnove Dejtona VIDEO

21.05.2025. | 10:26

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum za Republiku Srpsku više od mirovnog sporazuma, on je ne samo garancija mira, nego i garancija njenih prava.

“Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica”, naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Obraćanje predsjednika Republike Srna prenosi u cijelosti:

“Posebnim prilikama priliče i posebne sjednice. Ovo obraćanje posvećeno je veoma posebnom događaju: 30. godišnjici sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dejtonski mirovni sporazum nije bio savršen. Nije bio utopija, već je bio stvarn i funkcionisao je. Trideset godina održava mir, uvaživši ne zato što je potvrdio Republiku Srpsku, stvorio Federaciju BiH i BiH, nego zato što ih je prepoznao kakve jesu, sa svim specifičnostima, složenostima i sa svim razlikama.

Koliko je Dejtonski mirovni sporazum značajan za Republiku Srpsku, koliko na njegovom poštovanju insistiramo, koliko je i sve što radimo u skladu sa njegovim odredbama, najbolje svjedoče dvije istorijske, potvrđene činjenice – Dejtonski mirovni sporazum je ratifikovala Narodna skupština Republike Srpske, a dan kada je parafiran proglašen je državnim praznikom. Srbi i Republika Srpska slave mir. Sa druge strane, ovaj sporazum Federacija BiH nikada nije ratifikovala. Umjesto dana kada je ustanovljen mir, Federacija slavi dan kada je počeo rat.

“U Bosni su ljudi uvijek u ratu sa nečim – sa drugim ljudima, sa sobom, sa svojim zabludama”, pisao je naš jedini nobelovac Ivo Andrić. A mi smo u Dejtonu našli način da konačno završimo taj rat i da se vratimo sebi, svojim kućama i svojim porodicama. Za Republiku Srpsku, Dejton je više od mirovnog sporazuma. To je ne samo garancija mira, nego i garancija naših prava.

Da bi se okončao rat, Dejtonski sporazum je svojim Aneksom četiri, Ustavom BiH, uspostavio novi politički sistem i time, zapravo, otklonio uzroke rata.

Rat u BiH nije započeo zbog netrpeljivosti među narodima, počeo je zato što je narušen princip ravnopravnosti.

Dejton nije bio sugestija ili deklarisana vizija. To je ugovor kojim je utvrđen Ustav BiH. Napisale su ga, usaglasile i potpisale sve strane, dakle, Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska i nelegitimni Alija Izetbegović u ime nekakve BiH, zapravo u ime bosanskih muslimana – Bošnjaka.

Zaključen je uz punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Rusije, Savezne Republike NJemačke, uz asistenciju EU i drugih partnera.

I tokom trideset godina, Republika Srpska je živjela u skladu s njim. Poštovali smo ga i pridržavali se njegovih odredaba. Čak i kad smo se oštro protivili, čak i kada smo bili napadani, poštovali smo dogovor koji smo potpisali jer smo smatrali da smo obavezni tom potpisu.

I danas, dok bošnjački političari ponovo insistiraju upravo na konceptu BiH koji je doveo do rata devedesetih godina prošlog vijeka, mi u Srpskoj čvrsto stojimo na braniku mira, braneći odredbe Dejtona.

Svaka naša borba za poštovanje Dejtona nije samo borba za prava Republike Srpske. To je borba za očuvanje mira i Ustava BiH, prava Republike Srpske, Republike Srpske i sprečavanje novih sukoba. I ma koliko nas zbog toga napadali, klevetali i lažno optuživali, mi smo ti koji poštovanjem Dejtona branimo mir, branimo sporazum čija smo strana potpisnica.

Međutim, od 2021. godine, taj sporazum i mir koji je donio — sve više se napada. Zato vam se danas obraćam, ne u ljutini, nego sa ciljem, ne sa prkosom, nego sa odlučnošću i sa apelom da se poštuje zaključeni sporazum na osnovu kog je BiH i stvorena kao federalno-konfederalna zajednica dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda: Srba, Hrvata, Bošnjaka/Muslimana, ostalih i građana”.

FOTO: BORISLAV ZDRINJA

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je danas da se krene u direktne razgovore sa Federacijom BiH /FBiH/ o vraćanju na osnove Dejtonskog sporazuma.

“Rezultat tih razgovora bio bi Dejton dva – nula”, istakao je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Dozvolite mi da objasnim šta to znači, i, što je podjednako važno, šta to ne znači. To ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira.

To znači povratak na sporazum koji je prevashodno donio novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir. To znači ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki željeli da jesu.

To znači da jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smijemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude.

Član 1. Ustava BiH kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i FBiH, i tri naroda – Srba, Bošnjaka/Muslimana i Hrvata.

Član 3. Ustava kaže da se Ustav BiH može mijenjati samo ako se entiteti, a ne političke stranke usaglase, i to posebnim propisanim sporazumom.

Situacija sa kojom se danas suočavamo liči na debatu koju Amerikanci vode o svom ustavu.

Da li ustavni ugovor tumačiti onako kako je izvorno napisan? Ili ga tretirati kao `živ dokument` koji neizabrani zvaničnici mogu proizvoljno preinačavati? To je suština naše krize – ne nacionalizam, ne secesija, niti opstrukcija, već tumačenje.

Mi u Republici Srpskoj smo originalisti Dejtona, zalažemo se za doslovno tumačenje Dejtona i ponosni smo na to. Zato što je Dejton funkcionisao sve dok nisu počeli da ga, nasilno, bez ovlaštenja mijenjaju. Funkcionisao je sve dok ga nisu preoteli.

Funkcionisao je sve dok ga nisu strane, neizabrane birokrate i takozvani `graditelji država` počeli tretirati kao prazno platno za svoje političke i poslovne projekte. To nije demokratija. To nije stabilnost. I to nije mir.

Slično je razložno i jasno istakao i predsjednik Donald Tramp, rekavši da Sjedinjnjene Američke Države prestaju da grade druge države i prestaju da određuju kako će drugi narodi živjeti. Ako je ovo tačno, a jeste, Sjedinjene Američke Države ponovo su velike.

Danas i mi kažemo: dosta je bilo! Ne prijetimo, ne bjesnimo. Govorimo istinu. Kažemo – vratimo se osnovama. Vratimo se dogovoru. Vratimo se Dejtonu.”

Dejtonski mirovni sporazum je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo i stvorio je prostor u kojem svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost, naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo”, ukazao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Da bismo razumjeli šta to branimo, moramo se vratiti samom sporazumu koji je utvrdio Ustav BiH, okončao rat i donio mir.

Dejtonski sporazum nije idealan dokument. Idealnih stvari gotovo da nema u životu. Ali, on je racionalan, ostvariv i jedini moguć u okolnostima u kojima živimo.

Dejton je uvidio istoriju, naslijeđe, mentalitet i odnose koji su postojali u BiH. Definisao je sistem u kome BiH može da funkcioniše kao zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dejtonski sporazum stvorio je prostor u kome svaki narod ima svoje mjesto, svoj identitet i pravo na ravnopravnost.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, sa svojih 11 aneksa, potpisan u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu, Ohajo, nije bio samo politički dokument. On je bio i ostao ustavnopravni instrument, osnova, temelj BiH.

Prema tom sprazumu, BiH čine dva entiteta: Republika Srpska i Federacija BiH. Svaki entitet ima svoju vladu, svoj pravni sistem i svoje nadležnosti, pravo da upravlja svojim narodom, teritorijom i imovinom – u miru. `Bosna i Hercegovina` izvedena je iz teritorije entiteta: 49 odsto Republike Srpske i 51 odsto FBiH.

Sporazum nije stvorio centralističku, unitarnu državu. Nije zahtijevao da izbrišemo svoje razlike. Dao nam je ravnotežu, a ne dominaciju. Dao nam je funkcionisanje, a ne fantaziju. Dao nam je mir, a ne uniformnost.

One koji sumnjaju u to pozivam da pročitaju Anekse jedan do deset. Pročitajte Ustav BiH, onakav kakav je usvojen u Dejtonu. Ne tumačenja. Ne fusnote. Sam tekst.

Ne postoji nijedna odredba — nijedna — koja stranom, neizabranom birokrati daje pravo da inkriminiše neslaganje. Ne postoji nijedna odredba koja dozvoljava da državna imovina bude konfiskovana dekretom tog birokrate. Ne postoji nijedna odredba koja Republiku Srpsku svodi na podređenu administrativnu jedinicu. Ne postoji nijedna odredba koja dopušta da jedna strana nameće rješenja drugoj.

Dejton je federalistički-konfederalni ugovor, a ne kolonijalni. Dejton je pragmatičan, a ne utopijski. Dejton je poštovao pravo naroda da upravljaju sami sobom unutar BiH, a ne pod njom.

Iz tog razloga, sebe smatramo originalistima Dejtona. Ono čemu danas svjedočimo jeste ista ideološka debata koja se vodi širom svijeta o ustava. Da li ga tumačiti onako kako je napisan ili ga tretirati kao `živ dokument` koji se mijenja zavisno od trenutka i raspoloženja stranih sila? Mi u Republici Srpskoj prihavatamo samo tekst koji smo potpisali”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da Republika Srpska ne misli da je Dejton mrtav, da je propao, već da je tumačenjima izmijenjen do neprepoznatljivosti i to od onih koji ga nikada nisu potpisali i koji njegove principe nikada nisu poštovali.

“To nije samo naše mišljenje. To je stav pravnih stručnjaka širom Rusije, Kine, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. To je realnost koja se ispod glasa priznaje u diplomatskim depešama i pravnim mišljenjima.
I to je realnost koja se sada mora naglas reći”, naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Mi nismo ekstremisti.
Mi nismo opstrukcionisti.
Mi ne podrivamo Dejton. Mi pokušavamo da ga sačuvamo. Mi nismo samo potpisnici ovog sporazuma, mi smo strana tog sporazuma, njegovi čuvari i zaštitnici. Mi smo narod koji zna šta znači borba za slobodu, jer smo je platili najskupljom cijenom – životima naših sinova i kćeri.

Dejton je naš oklop, naša brana i naš štit protiv svih onih koji misle da će jednim potpisom, jednom odlukom ili jednim diktatom izbrisati ono što je stvoreno krvlju. Mi ne branimo samo svoja prava, mi branimo mir, a braneći mir, branimo pravo našeg naroda da ostane svoj na svome, da govori svoj jezik, da slavi svoje praznike i da se ponosi svojom istorijom, te da pamti i obilježava svoje stradanje.

Dejton nije samo mirovni sporazum – on je pečat na našu slobodu, on je obećanje da Republika Srpska ostaje trajno utkana u ovaj prostor. Mi ne branimo samo svoju zemlju, mi branimo principe na kojima BiH može da funkcioniše kao zajednica ravnopravnih naroda.

Pridržavamo se onog što je dogovoreno 1995. godine. Ne prihvatamo intervencije neizabranih i nepotvrđenih službenika koji nikom ne polažu račune, koji našu zemlju tretiraju kao lični projekat, a u pitanju je naša budućnost.

Ako i postoji potreba da se Dejton modernizuje, mi smo spremni pod uslovom da se to učini na pravi način: ne dekretima, ne pritiskom, ne tumačenjima i intervencijama stranaca. Ako se to učini kroz razgovor, kroz amandmane, i uz saglasnost strana potpisnica, a ne hirovima onih koji su dolazili decenijama kasnije.

Dejton je stvorio pretpostavke da BiH bude složena suverena zemlja u kojoj će odluke donositi izabrani predstavnici naroda, a ne protektorat u kom će narodna volja biti potčinjena volji neizabranog i lažnog visokog predstavnika, ukazao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Sve u ovom svijetu ima svoju cijenu. Oni koji danas ruše temelje Dejtona zaboravljaju da će se svako nametanje vratiti kao bumerang. Dejton je temelj BiH i mira u njoj, a ko taj temelj ruši, ruši i mir, ruši i BiH”, istakao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Ako je Dejton bio dogovor — ustavotvorni sporazum — onda je potrebno da se iskreno zapitamo sljedeće: Ko je prekršio taj dogovor? Ko je promijenio njegove odredbe? Ko je uveo nekakva pravila? Ko je odlučio da napisana riječ Ustava BiH više ne važi? Jer, mi nismo. Nisu ni građani Republike Srpske.

Republika Srpska nikada nije želela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata. Nikada nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banjaluka nikada nije željela da uređuje odnose u Sarajevu, Zenici ili Mostaru. Ali isto tako, nikada nećemo dozvoliti da oni donose odluke u ime nas. Ne zato što smo tvrdoglavi, već zato što je to volja srpskog naroda.

Nisu čak ni građani BiH. Nego oni koji su došli nakon potpisivanja sporazuma i koji su sebi dali za pravo da ga tumače, preoblikuju i prenebregavaju. A najvidljivije lice tog podrivanja danas je Kristijan Šmit.

Hajde da razgovaramo iskreno — ne bez uvažavanja, nego iskreno. Šmita nikada nije potvrdio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Prema Aneksu deset Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik mora biti imenovan i potvrđen od Savjeta bezbjednosti, a prije toga da ga izaberu potpisnici Aneksa deset. To se nikada nije desilo.

Kada su Šmita pokušali da nametnu po svaku cijenu, Rusija se usprotivila. Kina nije dala saglasnost. Šmit nikada nije dobio podršku u Savjetu bezbjednosti. To znači da Šmit nije visoki predstavnik imenovan u skladu sa pravom.

Pošto se Šmit ne može pozvati ni na jedan međunarodni sporazum, zakon ili obavezujući akt koji bi mu dao legitimitet, on je obični građanin koji izdaje dekrete bez mandata, bez legitimiteta i bez odgovornosti. Nažalost, druga ugovorna strana to jeste FBiH ga prihvata samo zato što svojim diktatom udara na Republiku Srpsku s ciljem da je sruši.

Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pravna i ustavna kriza. Od kada je stigao 2021. godine, što se poklopilo upravo sa povratkom Bajdenove administracije, Šmit koristi samoproklamovana ovlašćenja da odlukama nameće krivične zakone, obustavlja finansiranje iz budžeta i prijeti izabranim zvaničnicima, i sve to bez saglasnosti ovog ili bilo kog parlamenta, ovog naroda ili međunarodnog tijela koje bi navodno trebalo da uređuje njegovu funkciju.

To nije samo kršenje Dejtona. Ovo je kršenje svih načela demokratske uprave. A, ipak, samo zato što smo na to ukazali, zato što smo tražili da se Dejton poštuje — rukovodstvo Republike Srpske je sankcionisano, osuđeno, navodno izolovano kako oni to vole da kažu, i optuženo.

Ali, da budemo jasni: ovdje nije riječ o jednom čovjeku. Kristijan Šmit nije uzrok. On je lice sa plakata. Lice sa plakata generacija ‘graditelja država’ koji ne djeluju vojnim sredstvima, nego dekretima. Ne tenkovima, nego kulturom eliminacije. Ne diplomatijom, nego zloupotrebom prava pri čemu koriste privid legalnosti da unište suštinu prava.

Ovo čemu danas svjedočimo nije odgovornost. To je ideološko nametanje. To je ono što se dešava kada strani, neizabrani zvaničnik koristi samoproklamovana ovlašćenja da ukloni izabrane zvaničnike koji se usude da kažu ‘ne’ rušenju međunarodnog ugovora. To je ono što se dešava kada se demokratija tretira ne kao volja naroda, nego kao formalnost u svrhu ispunjavanja želja i stavova onih koji se smatraju višim bićima.

Kada branimo Dejton, mi ga branimo za sve u BiH, jer čim se jedan dio sporazuma ignoriše, svaki dio može doći na udar, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

“Obraćam se važnom porukom našim bošnjačkim komšijama, našim hrvatskim partnerima, i našim prijateljima u Sarajevu – ono za šta se danas zalažemo nije samo u interesu Republike Srpske. Vladavina prava, nepovredivost sporazuma i princip saglasnosti nisu etnička pitanja. To su univerzalne vrijednosti”, istakao je predsjednik Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Čim jedan strani, neizabrani zvaničnik može sam da određuje šta je zakon, niko više nije zaštićen – ni Srbin, ni Bošnjak, ni Hrvat. Zato kada kažemo da se moramo vratiti osnovama, mi ne tražimo izolaciju. Mi tražimo da ponovo okupimo zemlju oko izvornog zavjeta – dogovora koji smo svi potpisali.

Ako mir treba da traje, on mora biti izgrađen na pravu, a ne na pritisku. Na saglasnosti, a ne na prinudi. Na dijalogu, a ne na dekretima. /Kristijan/ Šmit može da tvrdi da brani Dejton. Ali svaka njegova odluka, prethodnika i ovog neizabranog, ga je podrila. Zato danas kažemo: vrijeme je da budemo načisto, ova ustavna kriza može da se riješi samo ako se poništi sve što je Šmit nametnuo. To je stav naše Narodne skupštine i naša politika. Ako to nije moguće, ne tražite da odustanemo od sebe.

Vrijeme je da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasa o legitimnosti imenovanja Kristijana Šmita ‘za’ ili ‘protiv’. Neka ga međunarodna zajednica potvrdi – ili odbaci. Smognimo hrabrosti da se suočimo sa istinom. Jer BiH i mir ne mogu opstati na laži”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ono što danas proživljavamo u BiH nije nešto što je specifično samo za nas, već je dio šireg obrasca koji je u novije vrijeme prisutan u mnogim demokratijama širom svijeta.

“Ono što proživljavamo — ova kampanja uklanjanja izabranih lidera, redefinisanja pravnih tekstova, delegitimizacija narodne podrške — dio je šireg obrasca koji je u novije vrijeme prisutan u mnogim demokratijama širom svijeta.

Od Brazila do Mađarske, od Rumunije do Sjedinjenih Američkih Država, i da, ovdje u BiH, svjedoci smo veoma opasne pojave. Novog oblika političkog ratovanja – kulture ukidanja, koja se primjenjuje ne samo na mišljenje, nego i na suverenitet. Agresije nepravnim sredstvima — zloupotrebe prava u cilju ostvarivanja političkih ciljeva”, ukazao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Budimo otvoreni. Protiv mene su uvedene sankcije. Prijete hapšenjem. Predstavljaju me kao negativca oni koji odbijaju dijalog, a umjesto toga pokušavaju da ga uguše. Ali, nisam ja prava meta.

Prava meta je narod koji me je izabrao. Građani Republike Srpske. Birači koji su, na slobodnim i fer izborima, dali povjerenje viziji suvereniteta Srpske unutar BiH, a ne podređenosti stranom diktatu.

Dozvolite mi da ovdje kažem nešto što će, nadam se, čuti i naši kritičari: Možete mi uvesti sankcije. Možete me i zabraniti. Možete pokušati da me strpate u zatvor, što i činite. Možete čak pokušati da me ubijete prilikom hapšenja, ali nijedan lider Republike Srpske – ni danas, ni sutra, ni ikada – neće se odreći prava na našu grudu, niti će ići protiv onog što je dogovoreno u Dejtonu, dakle Ustava BiH.

A ako je to test ‘pogodnosti’, onda nikada nećete imati pogodnog srpskog lidera. Nikada. Jer ovdje nije riječ o meni. Ovdje je riječ o mandatu naroda. Ovdje je riječ o demokratiji.

Demokratija ne znači da se moramo složiti sa Briselom. Demokratija ne znači prihvatanje najnovijeg tumačenja nekog neizabranog izaslanika. Demokratija ne znači uklanjanje izabranih lidera zato što su `nezgodni`. Ja sam izabran. Vlada je izabrana. Narodna skupština je izabrana. Ovdje se uništava pravo da se branimo.

Zato, uz uvažavanje, poručujem našim prijateljima u EU i svakoj ambasadi koja je više vremena provela pisajući saopštenja za javnost nego čitajući Dejton: vi ne određujete našu demokratiju. Naš narod je određuje. Kažemo im: čitajte Ustav BiH, niste vi dužni da ga tumačite niti je to ikada bilo koji visoki predstavnik, a pogotovo ne ovaj lažni.

Dozvolite mi da još jednom jasno ponovim: Mi ne odbacujemo BiH, onu ustavnu, ugovorenu, ne prijetimo miru. Ne pozivamo na jednostrane poteze ili otcjepljenje.

Mi samo odbijamo da živimo u sistemu u kojem ugovor koji smo potpisali mijenjaju drugi, a posljedice ispostavljaju i nameću nama. To nama, kao narodu, nanosi egzistencijalnu štetu. Mi kažemo `ne`, ali ne miru, nego bezakonju pod krinkom reforme. Mi kažemo `ne` nametanju, a želimo saradnju, nećemo nametanja koja se nazivaju demokratskim, a nemaju nikakav demokratski legitimitet.

Mi vjerujemo u dijalog. Zato i pozivamo na dijalog. Vjerujemo u Dejton. Zato ga i branimo. I vjerujemo u demokratiju. Zato se ne bojimo da govorimo. Svijet se ne može uređivati tako što će se ućutkivati oni koji misle drugačije.

BiH se ne može stabilizovati brisanjem autonomije jednog od njena dva osnivačka entiteta.
A naša budućnost ne može se graditi na ideji da je samo jedan politički stav prihvatljiv – onaj koji je odobrio neizabrani i pravno nepotvrđeni strani zvaničnik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da u BiH trenutno nije riječ o evropskim vrijednostima, čak ni o Dejtonu, već je riječ o borbi za kontrolu nad strateškim prirodnim resursima na evropskom kontinentu.

“Govorili smo o Dejtonskom sporazumu.
Govorili smo o Šmitu samozvancu.
Govorili smo o demokratiji kao načelu, a sada da progovorimo o stvarnom pitanju koje se nalazi u samom središtu ove oluje: zemljištu, imovini i resursima ispod površine”, rekao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“U posljednjih nekoliko godina, obimna geološka istraživanja potvrdila su ono što smo dugo naslućivali – Republika Srpska leži na ogromnim rezervama kritičnih minerala, uključujući litijum, bor, stroncijum, natrijum i kalijum. To nisu obični minerali. Oni vrijede 100 milijardi dolara. To su strateški resursi. Neophodni su za električna vozila, odbrambene sisteme, skladištenje energije i napredne tehnologije — kod nas, u Americi, u Evropi i širom svijeta.

Posebno su značajna naša nalazišta u loparskom basenu, koji je jedan od najperspektivnijih neiskorišćenih ležišta litijuma i bora u Evropi, ako ne i u svijetu. Ali, za razliku od drugih lokacija koje se suočavaju sa ratom, nestabilnošću ili otporom lokalnog stanovništva, mi imamo geološki potencijal, društvenu stabilnost i političku volju da ih odgovorno razvijamo.

Zapitajte se: Zašto se Kristijan Šmit pojavio 2021. godine upravo u trenutku kada su geološki stručnjaci potvrdili ova nalazišta? Zašto je, nakon godina takozvane neutralnosti, pokrenuo kampanju kriminalizacije Zakona o imovini Republike Srpske, obustavio finansiranje iz budžeta naše stranke i zaprijetio našim institucijama? Zašto hoće kancelariju u Sarajevu koja bi upravljala resursima? Zašto tolika žurba, toliki očaj, da se vlasništvo nad imovinom i resursima prebaci sa entiteta na Sarajevo?

Odgovor je jednostavan: minerali znače novac, minerali znače moć i razvoj. Ovdje se ne radi o ustavnoj reformi. Ovdje se ne radi o evropskim vrijednostima. Ovdje se čak ne radi ni o Dejtonu. Ovo je borba za kontrolu nad strateškim prirodnim resursima na evropskom kontinentu. Radi se o otimačini. Upitajte se u čemu je razlika između kolonijalnih vladara nekada i sada. Ne znam da ona postoji.

Da budem sasvim jasan: Republika Srpska se ne protivi saradnji. Republika Srpska se ne protivi razvoju. I svakako nismo protiv toga da korist od ovih resursa podijelimo sa našim partnerima.

Vjerujemo, i danas to potvrđujemo, da ova mineralna bogatstva treba da koriste svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost, političku stranku ili mjesto prebivališta u Republici Srpskoj, ali ono što ne možemo prihvatiti jeste sistem gdje vlasništvo treba da bude oduzeto našim institucijama dekretom stranog, neizabranog zvaničnika – suprotno Dejtonu; gdje ovaj lažni Šmit djeluje kao agent za nekretnine u interesu svojih mentora koji bi za ništa dobili sve i gdje se nivo BiH, formiran u Dejtonu radi koordinacije, instrumentalizuje kao sredstvo za sticanje vlasništva, a radi izvlačenja bogatstva od naroda koji žive na toj zemlji.

To nije razvoj. I to nije mir. To je očigledna prevara, bezočna eksproprijacija.
A nijedan narod, nijedna demokratija to neće i ne bi prihvatili.

Predsjednik Republike po Ustavu je dužan da štiti Republiku Srpsku. Ja to radim 24 časa, sedam dana u sedmici.

Stoga, dogovorimo okvir koji poštuje dejtonsku strukturu, ustavne nadležnosti entiteta koje je članom 3.a precizirao Ustav BiH – Pravni poredak i nadležnosti institucija: a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim ustavom izričito povjerena institucijama BiH pripadaju entitetima.

To treba da učinimo na ispravan način. Ne na Šmitov način. Jer mi vjerujemo u partnerstvo, ali samo u ono koje počinje poštovanjem prava i saglasnosti”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naglasio je da njegovo obraćanje nije poziv na pobunu, niti prijetnja miru, nije, kako će neki tvrditi, projekat podjele, već je poziv na povratak ravnoteži i saglasnosti, Dejtonu – onakvom kakav je potpisan.

“Ali, mi smo takođe realni. Znamo da je prošlo dosta vremena. Ne pretvaramo se da je BiH 2025. ista kao što je bila 1995. godine. Zato danas Republika Srpska iznosi prijedlog, a ne zahtjev”, pojasnio je predsjednik Srpske u obraćanju koje Srna prenosi u cijelosti:

“Predlažemo strukturisan, vremenski ograničen dijalog strana potpisnica Dejtonskog sporazuma. Dijalog koji se ne vodi dekretom, već uz posredovanje diplomatije; dijalog koji se ne odvija tajno, već uz punu transparentnost; dijalog koji treba da odgovori na jedno jednostavno pitanje: `Kako narednih 30 godina mira učiniti boljim od prethodnih?`

Ako odgovor na to pitanje podrazumijeva izmjene Dejtonskog sporazuma, onda hajde da i o tome razgovaramo – otvoreno i iskreno, i to koristeći instrumente koje sam Dejton predviđa vezano za eventualne izmjene Ustava, uz parlamentarni dogovor, komisije sa predstavnicima različitih strana i saglasnost dva entiteta i sva tri naroda – kao što Dejton i nalaže.

Ali, odbacimo, jednom za uvijek, ideju da jedan strani birokrata, ili neki neizabrani savjet, može nametnuti ustavne promjene bez saglasnosti. I to nije mir. To nije pravo.
To je kolonijalizam pod maskom izgradnje države. Sve je to prevara, laž.

Dozvolite mi da kažem nešto što će odjeknuti na Zapadu, pa i u Vašingtonu. Ne možemo očekivati da SAD rješavaju naše probleme i ne tražimo to od njih. Mi ne vjerujemo u trajnu zavisnost, bez obzira koliko drugi bio velik, ne vjerujemo u eksperimente izgradnje države. BiH nije projekat, ona je Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom BiH, utvrđena kao zajednička narodima koji je čine.

Kako je predsjednik Tramp rekao u svom istorijskom obraćanju prošle sedmice u Rijadu: `Rođenje modernog Bliskog istoka nije došlo od zapadnih intervencionista… već od samih naroda tog regiona`.

Neka tako bude i ovdje. Preuzmimo odgovornost – ne za sukob, nego za dijalog. Budimo generacija koja će obnoviti slovo Dejtona i ostaviti iza sebe Šmitove dekrete, lekcije iz Brisela i neuspjele eksperimente onih koji ovdje nikada nisu živjeli.

Naveo sam u šta vjerujemo i šta odbacujemo, a navešću i šta predlažemo. Predlažemo saradnju i partnerstvo. Mi već imamo dokazane prijatelje i partnere u svijetu. Imamo Rusiju, Kinu, Mađarsku… Sada tražimo partnera i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tražimo Ameriku kakva je bila – i kakva ponovo može biti – ne kao protivnika, ne kao okupatora, ne kao arbitra, već kao garanta mira, partnera u razvoju i zaštitnika našeg suvereniteta. Jer upravo su Sjedinjene Države kreirale Ustav BiH na bazi amerčkog Ustava. Sjedinjene Američke Države dovele su nas do Ustava BiH, do mira u Dejtonu. Uz to, današnje Sjedinjene Američke Države još od Brisela razumiju važnost potpisanog sporazuma.

Vjerujemo riječima potpredsjednika DŽej Di Vensa: da su se Evropa i Amerika uljuljkale u bezbjednosnom okviru tokom proteklih 30 godina, okviru koji je nastao u Klintonovoj eri, koji su koncipirali oni koji su težili da grade države po svom nahođenju, okviru koji ne može da odgovori izazovima kakve nosi narednih 30 godina.

BiH je 1995. godine bio potreban mir i dobili smo ga. BiH 2025. godine potrebne su reforme — stvarne, zakonite, demokratske reforme. A one podrazumijevaju povratak osnovama, temeljima koji su Dejton učinili mogućim.

U tom smislu, otvoreni smo za dijalog i saradnju koja je zasnovana na dejtonskim principima i koja je korisna za sve narode u BiH; spremni smo da budemo pouzdan partner svima koji to žele: Evropskoj uniji, Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

S tim u vezi, dozvolite mi da se sa ovog mjesta kratko obratim i Vašingtonu. Znamo da su Sjedinjene Američke Države duboko zabrinute zbog strateške zavisnosti od kineskih minerala. Znamo da je administracija predsjednika Trampa prioritet dala vraćanju i obezbjeđivanju lanaca snabdijevanja kritičnim mineralima kroz partnerstva sa prijateljskim državama. Znamo da su SAD istraživale mogućnosti saradnje u Ukrajini, Južnoj Americi i Africi — sa većim ili manjim uspjehom.

Zato danas, prvi put, javno izjavljujem: Republika Srpska je spremna da istraži partnerstvo u oblasti strateških minerala sa Mađarskom, Sjedinjenim Američkim Državama, Srbijom, Rusijom, EU i Kinom. Spremni smo da podržimo napore Amerike da diversifikuje i osigura lance snabdijevanja kritičnim mineralima. Spremni smo da ponudimo vrijednost. Spremni smo da ponudimo transparentnost. Spremni smo da ponudimo saradnju zasnovanu na suverenitetu – a ne na korupciji, ne na ratu, ne na manipulaciji.

Dajte nam slobodu, potvrdite naš već postojeći suverenitet, garantujte dejtonski ugovor, našu političku samostalnost i nezavisnost – i mi smo partneri”.

Predsjednik Republike Srpske je naglasio da u svakoj generaciji dođe trenutak kada narod mora da bira, ali ne između rata i mira, nego između istine i komformizma i ukazao da je ovo taj trenutak.

“Nismo ovdje da rušimo ono što je Dejton izgradio. Zadatak nam je da to zaštitimo od onih koji su zaboravili šta je Dejton. Nismo ovdje da razgrađujemo BiH. Ovdje smo da podsjetimo svijet šta ona zaista jeste: složena suverena zemlja, sastavljena od dva entiteta i tri naroda. Tom zemljom se ne može upravljati dekretima, nju može održati samo unutrašnji dogovor”, naglasio je predsjednik Srpske u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Sa ovog mjesta pozivamo na saradnju, zasnovanu na ravnopravnosti, paritetu, saglasnosti i ustavnom poretku. Sa ovog mjesta upućujem i poruku – ne samo građanima Republike Srpske, već svakom Bošnjaku, svakom Hrvatu, svakom Srbinu, svakom građaninu ove zemlje: Mi ne tražimo ništa što nije naše. Samo tražimo da nam se naše ne oduzima!

Spremni smo da gradimo budućnost u kojoj će svi narodi napredovati. U kojoj će svi resursi, uključujući kritične minerale, biti iskorišćeni za razvoj svih, a ne za bogaćenje pojedinaca. U kojoj niko neće biti ućutkivan, i niko neće biti krivično gonjen zato što brani sporazum koji smo svi potpisali.

Saslušajmo jedni druge. Razgovarajmo – otvoreno, bez strane prisile. I počnimo odmah.

Otpočnimo strukturisan i dobronamjeran dijalog svih strana potpisnica Dejtonskog sporazuma sa ciljem da se vratimo izvornom tekstu, namjeri i strukturi Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svaka eventualna izmjena mora biti razmatrana i usaglašena isključivo kroz ustavne mehanizme predviđene Dejtonskim sporazumom.

Ovo nije poziv na razgradnju BiH. Ovo je poziv da se vrati na ustavne osnove. Jedino sigurno utočište za sve u BiH je Dejtonski sporazum. Da se nadogradi samo u mjeri u kojoj za to postoji saglasnost.

Sjetite se kada su stranci ovdje prestali da dolaze i šta su nam time poručili.

Ovo je poziv da se uvaži činjenica da mir nije moguće održati pritiskom, kažnjavanjem ili dekretim, već isključivo uzajamnim uvažavanjem i dogovorom.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je građanima Republike Srpske da je ovo naš trenutak – ne da idemo u bitku, nego da se uspravimo.

“Ne da se žalimo, nego da preuzmemo inicijativu. Ne da pogoršavamo situaciju, nego da krenemo u razgovor o Dejtonu. Insistiranje na Dejtonu nije napuštanje mira, nego ulazak u sljedeće poglavlje”, naglasio je predsjednik Dodik u obraćanju Narodnoj skupštini koju Srna prenosi u cijelosti:

“U svjetlu ove godišnjice, svijetu, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama, kažemo: Mi nismo vaš problem. Mi smo vam partner. Naravno, ako nas prihvatate. Ne tražimo da rješavate naše političke probleme. Samo tražimo da se sjetite sporazuma čiji ste autor – i da nam pomognete da mu se vratimo. Spremni smo da doprinesemo vašim strateškim ciljevima, kakvi su, na primjer, minerali, stabilnost i tradicionalna diplomatija. Sve što tražimo zauzvrat jeste da se pridržavate onih istih principa koji su Dejton učinili mogućim: saglasnost, ustavnost i suverenitet. Učinimo Dejton opet stvarnim!

Prijateljima u Evropi – naročito onima koji se sjećaju teških lekcija istorije – kažem sljedeće: Znamo da Evropa nije monolitna. Znamo da u Evropi postoje oni koji razumiju da stabilnost ne nastaje ućutkivanjem izabranih lidera, nego jačanjem institucija, izgradnjom uzajamnog poštovanja i podrškom dijalogu umjesto diktatu u BiH.

Znamo da neki od najglasnijih zagovornika suvereniteta i reforme danas dolaze upravo iz Evrope – lideri koji znaju šta znači braniti svoju državu, dok istovremeno zajedničkim snagama rade na očuvanju mira. Tim liderima i svim evropskim partnerima koji žele budućnost zasnovanu na ravnopravnosti, pravu i uzajamnom uvažavanju – naša vrata su otvorena. Nemoj te ih zatvarati!

Hajde da radimo zajedno – ne da izbrišemo Dejton, sprovedimo ga. Svi želimo Evropu u kojoj se sporazumi poštuju, razlike uvažavaju, a suverenitet ne doživljava kao prijetnja, već kao temelj saradnje.

Zahvaljujem Srbiji, koja dosljedno poštuje Dejtonski sporazum i uvijek stoji uz Republiku Srpsku. Rusiji, koja je uvijek podržavala slovo Dejtonskog sporazuma. Principijelna i dosljedna politika Moskve kontinuirano poziva na poštovanje međunarodnih ugovora, odbacuje miješanje u unutrašnje stvari drugih država i samovoljni intervencionizam. Ostajemo partneri sa velikom Rusijom u svemu. Zahvaljujemo Kini na principijelnom i politički neutralnom postupanju, na dosljednom djelovanju u Savjetu bezbjednosti u pitanjima koja se tiču BiH.

Želimo saradnju sa svima. Garantima Dejtonskog sporazuma zahvaljujem i upućujem poziv: dozvolite nam unutrašnji dogovor u BiH, zatvorite OHR, ukinite visokog predstavnika, prepustite Ustavni sud domaćim sudijama, kako to predviđa Dejtonski sporazum.

Vratimo se Dejtonskom sporazumu. Ostvarimo to zajedno — sa partnerima u zemlji, sa prijateljima u Rusiji i Kini, partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi, sa svim saveznicima u istini i pravu, kao dostojanstveni i slobodni narodi koji svoju budućnost nikada neće prepustiti nikom osim sebi.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je Bošnjacima da prihvate BiH na bazi sporazuma i dogovora, da se izdignu u narod suvereniteta a ne podanika.

“Prihvatite legitimne i voljom većine izabrane predstavnike Srba i Hrvata. Ne mrzite. Dogovorite se sa nama i Hrvatima. Što je veoma važno, i održite dogovor”, naglasio je predsjednik Srpske Milorad Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

“Prestanite klevetati po svijetu Srbe. Nećete nas poraziti. Dozvolite da vas poštujemo tako što ćete poštovati i vi nas. Poštujte i prihvatite Republiku Srpsku da bi i mi prihvatili BiH. Odrecite se rata i osvete. Živimo u miru. Mi vas ne mrzimo ali vas nećemo za gospodare. I vama bi to bilo previše. Pogledajte kakvi ste sami sebi.

Poruka Hrvatima u BiH. Poštujemo vas. Poštujte i vi nas. Vaša i naša prava. Teška nam je istorija i pamtimo zla. Niko nije slavan. Podržaćemo vaše ciljeve kao konstitutivnog naroda i prava na konstitutivnost. Ovdje broj nije važan već pravo, i niko vam to pravo ne može oduzeti. Mi Srbi nećemo. Mi ćemo podržati vaša prava, jednako kao i naša. Sve to ne na štetu bošnjačkog naroda.

Mi Srbi nećemo građansku BiH koja bi nas preglasala i dovela do uništenja. Budimo zajedno u političkoj borbi da ne bi shvatili da je kasno. Razumijemo vas, ali danas vas pozivamo da smanjite evropsku brzinu. Treba da govorimo o našim problemima.

Srbi su za dogovor dva entiteta i tri naroda. Tražimo i očekujemo da drugi poštuju naša stečena prava. Ništa više i manje od toga. Treba nam mir među nama Srbima. Ne dozvolimo zaludnoj braći da ih drugi koriste na našu štetu i pozivam da obace zahtjeve protiv Republike Srpske i srpskog naroda. Mi smo suveren narod i narod civilizacija. Naš cilj je Republika Srpska i znamo šta je Republika Srpska. Mir i dogovor je važan, posebno za BiH”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je danas u Banjaluci da srpskom narodu i narednh decenija mora biti obezbijeđena sloboda, sloga i sačuvana Republika Srpska.

“Vjerujem da možemo opstati na način da se držimo osnovnih postulata o kojima sam govorio. Ovo je rezultat ličnog dugogodišnjeg političkog iskustva kao izabranog predstavnika naroda”, rekao je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Dodik je naglasio da će drugi biti jaki onoliko koliko im Republika Srpska dozvoli.

“Zato, vratite snagu Narodnoj skupštini Republike Srpske, jer nema manje ili više važne teme. Sve teme su važne”, rekao je Dodik.

On je naglasio da je sudbina srpskog naroda u odgovornim pojedincima i institucijama Republike Srpske.

“Ono što moramo obezbijediti narodu jeste dostojanstvo, ali i da bude sačuvana ljubav prema drugima. Volim srpski narod, jer ne mrzi druge”, rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske napomenuo da se istrajno bori i za sebe i da neće odustati.

“Generacije mnogih političara su bile proganjanje i zato sam ponosan na moje saradnike i sve vas, na predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića i premijera Radovana Viškovića. Svi vi, uprkos izazovima sa kojima se suočavate, ne odustajete od ideje”, zaključio je Dodik.