Dodik u Banjaluci: Nevesinjska puška događaj koji je odredio političku sudbinu Balkana

01.07.2025. | 15:35

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas u Banjaluci da je Nevesinjska puška bila događaj koji je odredio političku sudbinu Balkana.

Dodik je istakao da je sloboda svetinja srpskog naroda, koja je ojačala u percepciji i volji Srba.

On je naglasio da je istorijski značaj ovog događaja veliki i da ga zajedno obilježavaju Srpska i Srbija.

– Za vrijeme Otomanske imperije i potčinjavanja naših prostora, koje je trajalo oko 400 godina, Srbi su samo u BiH digli oko 140 ustanaka – rekao je Dodik na konferenciji za novinare.

On je pozvao vjerujući narod da dođe na obilježavanje ovog događaja u nedjelju, 6. jula, u Nevesinju.

Centralna manifestacija obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške biće Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas u

Banjaluci da je predstojeće obilježavanje 150 godina od Nevesinjske puške istorijski i svakako veoma važno za Srbe i Srpsku, jer je u tom boju određena sudbina i budućnost srpskog naroda, te im je donesena sloboda.

Višković je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da je važno da se srpski narod tog dana okupi i ovaj događaj obilježi dostojanstveno.

Premijer Republike Srpske se zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, što navedena zemlja zajedno sa Srpskom učestvuje u organizaciji obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške.

Višković je rekao da će obilježavanju prisustvovati najviši srpski zvaničnici, Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, kao i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.

Centralna manifestacija obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške biće u nedjelju, 6. jula, u Nevesinju.

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnje kod Nevesinja.