Direktna poruka Husona: Šmit je produžena ruka onoga što Njemačka radi decenijama

08.01.2026. | 14:00

Kristijan Šmit je samo produžena ruka onoga što Njemačka radi na ovom prostoru već decenijama, rekao je univerzitetski profesor i geopolitički analitičar Eduard Huson.

“Šta je u stvari Šmit? Šmit je u stvari nastavak djelovanja Njemačke na ovom prostoru, koja još od 1970. godine pokušava da destabilizuje bivšu Jugoslaviju i to se sada prenijelo na Republiku Srpsku. Ja sam to sve dokumentovao, postoje dokazi i objavio sam to“, naglasio je Huson za ATV.

Kako dodaje, s obzirom na to da Šmit nije priznat od Savjeta bezbjednosti UN i velikih svjetskih sila kao što su SAD, Rusija i Kina, sve njegove odluke su nelegitimne.

“Ako kažemo da Kristijan Šmit nije legitimno izabrani predstavnik i da nije priznat od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, onda ono što moram da konstatujem jeste da je svaka njegova odluka nelegitimna. Ono što je zaista žalosno jeste da osoba koja nije priznata ni od Savjeta bezbjednosti, ni od strane Amerike, Kine, Rusije ili nekih drugih velikih sila, donosi ovdje zakone, utiče na presudu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i izaziva jednu veliku krizu. Smatram da je potpuno skandalozno i žalosno”, dodao je Huson.

Republika Srpska kao model borbe za suverenitet

“Ono što mene upravo interesuje jeste Republika Srpska kao model jednog naroda koji se bori da održi svoj suverenitet, svoju nezavisnost i svoju slobodu. Podržavam sve ovo, zato što smatram da ako Republika Srpska ne prođe na svom putu, onda smo mi svi mnogo izgubili kada je u pitanju demokratsko pravo. Došao sam da prenesem drugim narodima kako se vi borite za svoju nezavisnost, svoju kulturu i tradiciju”, rekao je Huson.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju Evropska unija i Evropski parlament, na žalost postoji velika podijeljenost.

“Postoje oni koji poštuju suverenitet jednog naroda, a postoje i, na žalost, i oni drugi. Ono što ja mogu da primjetim ovdje jeste da se apsolutno ne poštuju principi Dejtonskog sporazuma, da su narušena sva ljudska i demokratska prava. Na žalost, danas u Evropi imate narode koji ne poštuju ni odluke sopstvenih vlasti, postoje zaista mnogi problemi. Čak ni u pitanju sukoba Rusije i Ukrajine, Evropa se ne ponaša onako kako bi trebala. Evropljani ne rade ništa po tom pitanju da se riješi ta kriza, oni su samo izazvali nove sukobe. Ne bih želio da sudite o EU samo po onima koji negativno gledaju na Republiku Srpsku, jer imate mnogo prijatelja koji razumiju situaciju ovdje“, zaključio je Huson.

Žan-Lin Lakapel: Srpski narod u BiH trpi ozbiljnu agresiju

Poslanik Narodne skupštine Francuske i član grupe “Patriota” Žan-Lin Lakapel izjavio je da srpski narod u BiH trpi veliku agresiju i izrazio čvrstu podršku Republici Srpskoj.

“Srpski narod u BiH trpi ozbiljnu agresiju. Vi ste se oduprijeli svemu tome. Došao sam ovdje da vas podržim i da vam kažem da nastavite tim putem i ostanete na tom pravcu“, rekao je Lakapel za ATV, dodajući da je nedavno učestvovao na okruglom stolu u Parizu povodom godišnjice Dejtonskog sporazuma.

Na tom skupu, Lakapel je govorio o položaju Republike Srpske, koju smatra veoma ugroženom, uglavnom zbog kršenja prava i uticaja međunarodnih faktora.

FOTO: Facebook/jeanlin.lacapelle

“Tamo smo razgovarali o položaju Republike Srpske i ono što sam konstatovao jeste da je ona krhka i ugrožena kršenjem različitih prava. Između ostalog, od strane Kristijana Šmita, koji nije legitimno izabran i nema pravo da mijenja zakone ili utiče na bilo šta“, naglasio je Lakapel, dodajući da je skandalozno što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik osuđen zbog nepoštovanja odluka čovjeka koji uopšte nije legitimno izabran i dodao:

“Evropa sama prolazi kroz krizu, ali mora da se odgovorno ponaša prema Republici Srpskoj i srpskom narodu. Postoje oni koji pokazuju prijateljski odnos prema Srbima,a to je naša grupa Patriota“, odao je on.

Lakapel je izrazio svoju ličnu radost što se ponovo nalazi u Banjaluci, ističući da je ovo njegov drugi dolazak i da je već imao priliku da razgovara sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, u februaru 2024. godine.

“Ovo je moj drugi dolazak ovdje, bio sam već u februaru 2024. godine i tada sam imao priliku da razgovaram sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Danas, po prvi put, proslavljam i vaš nacionalni praznik”, rekao je Lakapel.

Činjenično stanje 

Podsjećamo, imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH osporavaju vlasti Republike Srpske, kao i Rusija i Kina, jer smatraju da je njegovo imenovanje moralo da bude potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN-a. Za razliku od njih, zapadne zemlje, prije svega SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, podržavaju Šmita jer smatraju da je procedura PIC-a ispoštovana, a SB UN nije potreban za imenovanje.

Aneks 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Heregovini kaže da se imenovanje visokog predstavika vrši “u skladu sa relevantnim rezolucijama UN SB-a”, ali ne precizira da SB UN mora eksplicitno odobriti svakog kandidata. Činjenica je da nema obavezujuće rezolucije koja zahtijeva  odobrenje SB UN za svako imenovanje. Prethodni predstavnici, poput Karlosa Vestendorpa ili Valentina Incka, su imenovani sa stavom SB UN koji je “primio k znanju” imenovanja, ali ne uvijek formalno odobravao. 

Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH je 2023. godine saopšteno da “izraz podrške Savjeta bezbjednosti UN-a nije pravno neophodan za stupanje na snagu odluke Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) o imenovanju novog visokog predstavnika”. Na primjeru imenovanja Kristijana Švarc Šilinga, iako Savjet bezbjednosti UN-a nije eksplicitno izrazilo svoju saglasnost, vidljivo je da to nije uticalo na vršenje njemu povjerenih dužnosti, istakao je tada OHR.

Napominjemo i da stav Eduarda Husona u ovom tekstu da SAD ne priznaju imenovanje Kristina Šmita ne odgovara činjeničnom stanju. Otpočetka su pozdravili imenovanje i do sada ni jednom nisu osporile njegov mandat na čelu OHR-a.

U analizi raskrinkavanje.ba povodom gore navedenih ocjena navodi se i sljedeće:

“Manipulativni narativ prema kojem visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije legitiman ni legalan zasnovan je na netačnim tvrdnjama da Schmidt ne može obavljati funkciju visokog predstavnika jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Nije riječ  o novim tvrdnjama, već o narativu koji SNSD, te niz medija u RS, u javnosti promoviše već godinama. 

Raskrinkavanje, kao i naš partnerski portal Istinomjer, u ranijem se periodu u više analiza bavio navodima domaćih zvaničnika/ca i medija koji su na ovaj način pokušali osporiti legalitet i legitimitet aktuelnog visokog predstavnika u BiH (1, 2, 3, 4).

Naime, Istinomjer je još u junu 2021. godine ukazao na to da, iako je tačno da imenovanje Christiana Schmidta nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, takvo nešto nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. U analizi se navodi i da ne postoji definisana procedura izbora visokog predstavnika te da, “iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji”.

Istinomjer je u analizi iz avgusta iste godine podsjetio na to da jednog od ranijih visokih predstavnika u BiH, Christiana Schwarza Schillinga, također nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Drugim riječima, iako se u prošlosti Vijeće sigurnosti UN-a u nizu navrata izjasnilo o imenovanju visokog predstavnika, bilo je i primjera u kojima se Vijeće nije izjašnjavalo.”

Napomena: Ovaj tekst portala atvbl.rs od 8. januara 2026, a koji je preuzeo BL portal, je izmijenjen 23. i 27. januara 2026. nakon sugestija iz analize raskrinkavanje.ba .

U odnosu na prvobitnu verziju dodato je podsjećanje na činjenično stanje u vezi sa imenovanjem Kristijana Šmita.