Cvijanović: Očekujem podršku u EU i u svijetu u borbi protiv radikalizacije

15.11.2023. | 21:54

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu tokom razgovora u Parizu prenijela da je BiH bila najveći izvoznik boraca na strana ratišta po glavi stanovnika u Evropi i da očekuje podršku EU i svih država svijeta koje se bore protiv radikalizacije.

Cvijanovićeva je rekla da je francuskom predsjedniku prenijela da je BiH prošla kroz težak period u okviru kog je bilo i borbe sa ozbiljnom radikalizacijom društva, podsjetivši da je i Bi-Bi-Si pisao da je BiH kolijevka modernog džihada.

“Rekla sam da su to sve stvari koje smo morali da prebrodimo kao i da očekujemo da u budućem periodu imamo podršku ne samo Francuske, već i EU, te svih država svijeta koje se bore protiv takve radikalizacije, da svi zajedno budemo na istom fonu”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je Makronu rekla da Republika Srpska nije nikakav remetilački faktor, da joj nije sporan ni Dejtonski sporazum, ni BiH, ali da postoje oni koji to nastoje tako predstaviti.

“Posjeta Pariza je bila dobra prilika da pojasnim Makronu kakva je pozicija Republike Srpske, šta su određene nedoumice, neslaganja, te šta su izmišljene priče koje Srpsku i njeno rukovodstvo prate niz godina”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je navela da su članovi Predsjedništva BiH imali Makronovu pažnju, na čemu mu je zahvalna, te da je istakla da se ne slaže sa pojavom da neki neizabrani stranac može da mijenja zakone ili smjenjuje ljude u BiH, kao što je to bilo u prošlosti, te da EU ne treba da žmuri na takvu pojavu.

Cvijanovićeva je navela da su tokom posjete Francuskoj članovi Predsjedništva iznijeli svoje stavove koji su u mnogim stvarima vrlo različiti, ali da to nije iznenađenje za Makrona i da misli da je to i očekivao.

Prema njenim riječima, sastanci ovakog tipa služe za optuživanje Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika, koji se spominje 200-300 puta u kratkom vremenskom periodu.

“Druga dva člana Predsjedništva imaju svoju vizuru BiH, a ja sam govorila sa pozicije Republike Srpske”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je zadovoljna i programom koji je imala u Parizu, a i učinkom, jer nije baš česta prilika da članovi Predsjedništva imaju mogućnost da se sastaju sa državnicima tog ranga.

Ona je navela da Makron vidi zapadni Balkan kao dio EU, jer postoji strateško opredjeljenje njenog širenja, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti.

Prema njenim riječima, Makron je ukazao na činjenicu da i EU prolazi kroz reforme, da i danas postoji problem da se 27 članica usaglasi oko određenih pitanja, te da bi usaglašavanje bilo još teže sa zemljama zapadnog Balkana ili nekog drugog prostora i da sve to podrazumijeva prolazak kroz proces modernizacije EU.

“Strateško opredjeljenje širenja EU postoji, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti, a i Makron je na liniji svega toga, ali se moraju ispoštavati prethodni uslovi, što razumijem”, istakla je Cvijanovićeva.

Govoreći o sastanku sa grupom poslanika u Narodnoj skupštini Francuske koju je predvodila predsjednik poslaničke grupe Nacionalnog okupljanja Marin le Pen, Cvijanovićeva je rekla da je riječ o zanimljivom razgovoru, s obzirom na snagu koju oni imaju, kako u nacionalnom parlamentu Francuske, ali i u Evropskom parlamentu.

“Zanimljivo je da se razgovara sa različitim akterima, a zanimljiv mi je i pogled u vezi sa novim procesima koji se dešavaju u Francuskoj, EU, pa i na zapadnom Balkanu”, navela je ona.

Cvijanovićeva je dodala da BiH ne popunjava “centralni prostor interesovanja EU”, što je nekad dobro, a nekada loše.

“Ako ne popunjavate nečiji centralni prostor, onda se vama bave diletanti, trećeraazredni, ili šestorazredni službenici koji kreiraju određene politike ili stavove tih institucija prema vama, što zna da bude loše”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, današnji svijet ima daleko većih problema i stvari koje privlače pažnju međunarodnog faktora, bilo da je riječ o zemljama pojedinačno ili grupama zemalja u određenim organizacijama.

Cvijanovićeva je nazvala glupostima tvrdnje da je predsjednik Rusije Vladimir Putin zadužio Republiku Srpsku da se u BiH otvori žarište, ističući da je riječ o dijelu matrice kojom se manipuliše određenim stvarima da bi se dalo pokriće za lične nečasne radnje, ali da je istovremeno besmisleno i bezobrazno.

“Uvijek se nastoji nekome nešto imputirati da bi taj drugi opravdao aktivnosti ili svoj stav prema tome. To su bile lažne kvalifikacije i sad u BiH i svugdje u svijetu imate dvostruku raspravu”, rekla je srpski član Predsjedništva.

Ona je naglasila da je gdje god se uvodila demokratija na “zapadnjački način” nastao haos – zemlje su postale razrušene.

“I kod nas je nered postao veći, zato što smo imali involviranost stranog faktora na taj način”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o ministrima inostranih poslova u Savjetu ministara i njihovom radu, Cvijanovićeva je istakla da oni nisu kreatori spoljne politike BiH, već bi trebalo da sprovode ono što im Predsjedništvo kaže da je stav BiH, ali da se to ne poštuje čitav niz godina kada je na poziciji ministra neko iz bošnjačkog naroda.

Ona je navela da je činjenica da Predsjedništvo nema jedinstven stav kada su u pitanju spoljno-političke stvari, kao ni u domenu odbrane, ali da postoji procedura kako se dolazi do toga da je nešto stav.

“Ja samo tražim da se poštuju procedure i da sve što neko iznosi u tom kapacitetu, pribavljajući sebi nadležnost koju nema, smatram da je to lični, a ne stav institucija BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

ODBRANA IMOVINE I INSTITUCIJA SRPSKE NIJE PRIJETNJA USTAVNOM PORETKU BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da u Republici Srpskoj postoji većinska volja naroda za odbranom imovine i institucija, ali da to nije prijetnja ustavnom poretku BiH.

Cvijanovićeva je rekla da ljudi znaju da ako nemaju svoju imovinu nemaju ni institucije i svjesni su da se u takvoj situaciji moraju obraćati nekom drugom ko ne krije mržnju prema njima i gdje nikada neće doći do svojih prava.

Kao primjer toga dokle ide apsurd u pravljenju “pravne države BiH”, Cvijanovićeva je navela da su Srbi za ratne zločine presuđivani po strožem zakonu donesenom 2004. godine koji je primjenjivan retroaktivno, dok su Bošnjaci i Hrvati presuđivani po blažem starom zakonu iz SFRJ.

Srpski član Predsjedništva BiH je ukazala da je cilj Kristijana Šmita, kao i mnogih drugih namjesnika koji su u BiH diktirali pravila i uzurpirali prava institucija, da se skloni Milorad Dodik.

“Svi su oni negdje otišli, a Milorad Dodik je to što jeste. NJih danas nema, pa tako neće biti ni ovoga koji sada kidiše”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je istakla da je Srpska svjesna i razumije šta se dešava i da štiti poziciju predsjednika Republike, koji je po Ustavu dužan da potpiše zakon koji je usvojila Narodna skupština Srpske.

“Pokušavaju da nas silom natjeraju da ni jedan naš predsjednik u budućnosti više ne smije da potpiše zakon koju mu pošalje Narodna skupština, a da prije toga ne pita da li smije to da uradi. Ovo je rušenje države i ustavnog poretka”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je građanima Srpske jasno šta imovina znači i da je to crvena linija preko koje se ne prelazi.

Cvijanovićeva je rekla da je borba za odbranu Srpske ujedno i borba za BiH onakvu kakva treba da bude.

“Zvuči čudno, ali borimo se da BiH bude ustavna i u skladu sa onim što je opredjeljenje tri naroda, a ne jednog. Imate dva naroda koja neće centralizovanu BiH”, poručila je Cvijanovićeva.

Podsjetivši da je i ranijim predsjednicima Srpske suđeno pred međunarodnim sudovima i da su sankcionisani, Cvijanovićeva je ukazala da se sadašnji predsjednik pokušava provesti kroz Tužilaštvo i Sud BiH koji su nastali odlukama visokih predstavnika u BiH.

Cvijanovićeva je konstatovala da narod u Republici Srpskoj ne vjeruje u pravdu i da je potrebno sjesti, razgovarati i od BiH napraviti zemlju u kojoj će postojati razumijevanje.

“Da ne idemo i ne kucamo po kojekavim vratima i pitamo za mišljenje, nego da odlučujemo sami svojim glavama, uvažavajući svjetske okolnosti”, poručila je Cvijanovićeva.

Govoreći o skupovima “Granica postoji” koje se održavaju širom Srpske u znak podrške institucijama Republike Srpske, Cvijanovićeva je rekla da je glavna poruka tih skupova da postoji granica i strpljenja i nepravde, ali i međuentitetska linija razgraničenja kako i piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Cvijanovićeva je navela da je OHR postao oruđe za manipulacije, te ukazala da u BiH nema ni pravne, ni političke ni demokratske sigurnosti.

“Pretenduje se da se pokaže da je jedan pojedninac iznad institucija. Preko tog pojedinca neko upravlja i želi da pokaže da upravlja i BiH, ali i EU”, istakla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva kaže da je opredjeljena za ulazak BiH u EU, ali da je potrebno da se i EU reformiše u smislu da bude pravednija i otvorenija.

Ona je podsjetila na stav zvaničnika Republike Srpske koji su se zalagali za ispunjenje svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, ali da partije “trojke” to nisu podržale jer je među prioritetima i reforma Ustavnog suda BiH koja podrazumijeva odlazak starnih sudija.

Govoreći o pismu koje su predstavnici Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH uputili američkom Kongresu i Evropskom parlamentu, Cvijanovićeva je istakla da to pismo smeta predstavnicima bošnjačkog naroda, jer smatraju da je istina samo ono što oni govore.

“Pisaćemo sve dok bude bilo potrebe. Hoćemo da ostane trag da smo upozorili da se ovdje krše ljudska prava, demokratija, međunarodno pravo i da se ovdje sve radi naopako”, poručila je Cvijanovićeva.